Od puževa možemo zaštiti biljke pravilnom primjenom preventivnih, mehaničkih i bioloških mjera…
Njihova brojnost zavisi od uslova koji vladaju u proizvodnim cjelinama (staklenici – plastenici).
Najštetniji su puževi golaći. Tijelo im je izduženo i usko bez spoljne ljušture obavijeno samo sluzastim plaštom.
Javljaju se pretežno na skrovitim, mračnim i vlažnim mjestima i tu provode dan. Aktivni su početkom večeri i noću.
Njihova pojava se najprije uočava po svijetlom tragu koji ostavljaju iza sebe kao i po vidnim štetama koje nanose povrtarskim kulturama (na listovima prave okrugle izgrizline), prije nego li ih fizički uočimo.
Njihovo brojno stanje može biti zaprepašćujuće veliko kao i štete koje nanose.
Zato je preko potrebno da koristimo sva raspoloživa sredstva i znanja u borbi sa ovim problemom.
U stakleničko – plasteničkoj proizvodnji načine suzbijanja puževa možemo podijeliti na: preventivne, mehaničke, biološke i hemijske mjere.
Preventivne mjere
U staklenicima i plastenicima preventivne mjere podrazumijevaju redovnu kontrolu vlage korišćenjem ventilatora, redovno provjetravanje kao i primjenu sistema navodnjavanja kap po kap, čime će se vlaga direktno usmjeravati gajenoj biljci i na taj način spriječiti širenje po cijeloj površini zemljišta kako bi izbjegli stvaranje povoljnih uslova za boravak puževa.
Mehaničke mjere
Mehaničke mjere podrazumijevaju sakupljanje i uništavanje puževa.
U tu svrhu mogu se koristiti: crijepovi, drvene daščice, navlažene tkanine … kao mjesta gdje se puževi sakupljaju.
Poznato je da puževe privlači pivo, iscijeđena kora narandže, grejpfruta, proklijala pšenica, krompir, isitnjena jabuka…
Da bi se zaštitio usjev, oko leja se posipa kreč, pepeo, strugotina, pijesak, so, ljuske od jajeta.
Postavljanje tanke žice oko staklenika ili plastenika povezane sa slabom strujom, sprečava pojavu puževa u usjevu povrća.
Postavljanje raznih mehaničkih barijera bakarnih ili limenih ploča oko leja visine 15-20 cm iznad zemlje, pod uslovom da su svi puževi unutar leja prikupljeni neposredno poslije posatavljanja barijera.
Sađenje pojedinih biljaka (pelin, komorač, anis, ruzmarin, bijeli luk, ren, timijan, mak, …) oko leja sa povrćem koje odbijaju puževe svojim mirisom, sprečavamo da načine štetu gajenoj kulturi.
Biološke mjere
Zemlje u okruženju za suzbijanje puževa koriste predatorske nematode Phasmarhabditis hermaphrodita, tako što se prvo razmute u vodi, a potom ostave 3-5 sati da bi se aktivirale.
Rastvor se koristi u večernjim satima tretiranjem biljaka i zalivaljem zemljište.
Poslije njihove primene biljke treba dobro zaliti kako bi nematode dospjele duboko u zemljište.
Hemijske mjere
Primjena preparata limacida i moluskocida: Arion (5 gr Peleta po m2), Gardene (5 gr Peleta po m2), Pužomor pelete, Mesurol granulat (30-50 gr po m2). Nakon toga, 20 dana ne obrađivati zemljište.
Pelete i granulate postavljati u popodnevnim satima i voditi računa da preparat ne padne na gajenu biljku.
Rasturanje preparata obaviti između redova.
Upotreba zatrovanih mamaka tj. limicida i moluskocida dolazi do zagađenja zemnjišta i vode i do uginuća organizma koji tamo žive.
Šta činiti u organskoj proizvodnji?
U organskoj poljoprivrednoj proizvodnji za suzbijanje puževa koriste se pelete gvožđe (III) fosfat. Proizvod je neotrovan.
Nakon ishrane sa peletama gvožđa puževi prestaju sa ishranom i postepeno dehidriraju.
Postavljaju se u posude kao mamci tako da nisu u direktnom kontaktu ni sa biljkom ni sa zemljištem, i ne predstavljaju direktnu opasnost za ptice i kućne ljubimce.
