Prema javnom konkursu za ovogodišnji upis srednjoškolaca u Republici Srpskoj, bogosloviju će moći da upiše 21 učenik, a da će interesovanje za ovo zvanje biti veliko, pokazuje podatak da prošle godine nezaposlenih lica koja su završila ovo usmjerenje nije bilo.

Ivan Šijaković, sociolog, kazao je za “Nezavisne” da bogoslovi imaju specifičan sistem, gdje se u okviru crkve uglavnom zapošljavaju svi ljudi.

“Oni školuju otprilike onako kako im pristižu generacije i koliko ima prostora. Potpuno su drugačiji od civilnih škola i to je jedan sistem za sebe“, istakao je Šijaković za “Nezavisne”. Naveo je da ta lica, kada završe bogosloviju, treba da prođu određenu proceduru da bi postala sveštenici i mogla da dobiju parohiju.

“To ne može da se mjeri s civilnom školom jer oni imaju poseban sistem i kod njih nema nezaposlenih pošto oni svi imaju nešto da rade. Imaju dovoljno prostora. Stalno se šire crkve i potrebe za tim službama. Objektivno, imaju i dosta priliva novca“, rekao je Šijaković te dodao da bi po ugledu na crkveni i mladi ljudi u civilnom prostoru mogli da grade svoju mrežu i da se zapošljavaju.

Inače, za školsku 2019/2020. prema konkursu ima 10.550 mjesta. Tako na primjer u oblasti ekonomije, prava i trgovine mjesta ima za 1.445 učenika, iako je u 2018. godini bilo 7.360 nezaposlenih iz ove oblasti. Takođe, planirano je da i se upiše 2.061 gimnazijalaca, iako je lani bez posla bilo njih 3.640, dok će smjer saobraćaja loviti 484 đaka, iako 2018. godine nije radilo 1.383 “saobraćajaca”.

“Školujemo kadrove koji nisu potrebni, a onda vršimo prekvalifikaciju u nekom kratkom roku od mjesec-dva i dobijemo polukvalifikovane, odnosno samouke radnike, a tu nikad nema pravog kvaliteta”, kazao je za “Nezavisne” Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS. Po njegovom mišljenju, to je katastrofalna greška.

Upisujemo učenike u srednju školu prema nastavnom kadru koji imamo u školama, a ne prema potrebama privrede. Kroz Zakon o dualnom obrazovanju pokušali smo malo to da ispravimo i nekih malih pomaka ima. Ali, ako to ispresijecamo s pogrešnim upisnim politikama, onda ništa nećemo dobiti”, ističe on i dodaje da treba da forsiramo zanimanja za koja se unaprijed zna da imaju zaposlenje, a ne da, kako kaže, školujemo kadrove koji nikom ne trebaju.

Spasoje Vasiljević, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola dobojske regije, rekao je da je nemoguće učenike natjerati da upišu ono što ne žele.

“Na nivou RS postoji Komisija za upis i mi već nekoliko godina pokušavamo da spojimo nešto što je prije bilo nespojivo, a to su interesovanje i želje učenika i roditelja i realne potrebe za privredu”, pojasnio je Vasiljević. Naglasio je da je neophodno potruditi se da druga zanimanja koja su potrebna tržištu rada budu afirmisana kroz promocije.

Ljuban Bajić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola Banjalučke regije, istakao je da se učenici i roditelji više oslanjaju na svoje želje nego na stanje na tržištu rada.

“Svaki dan smo informisani šta tržište rada i privreda traže i stalno imamo sastanke s Privrednom komorom, Ministarstvom, udruženjima poslodavaca, Zavodom za zapošljavanje, gdje se apeluje da se upisuju zanimanja koja traži privreda, ali opet s druge strane tu su i želje učenika i roditelja”, rekao je Bajić.

Duško Đurić, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola regije Semberija, rekao je da najveći broj učenika koji žele upisati ekonomsku školu nakon toga planira upis fakultet.

“U našoj anketi oko 90 odsto naših učenika, a tako i po svim ekonomskih školama, odlučuju dalje da nastave školovanje. S druge strane, najveći procenat učenika koji traže posao i radnika koji nađu zaposlenje je upravo iz oblasti ekonomije, prava i trgovine, tako da je to razlog zašto te ekonomske škole treba da postoje i ostaće i dalje u našem društvu”, navodi Đurić.

Izvor: nezavisne