Satjerani u ćošak zbog besparice, građani BiH u sve većoj mjeri posežu za kreditima u mikrokreditnim organizacijama (MKO), u kojima brzo dolaze do manjih iznosa koji su im u tom trenutku prijeko potrebni.

A u kojoj mjeri su troškovi života u raskoraku s njihovim primanjima svjedoči činjenica da u MKO dižu kredite za kupovinu lijekova, izmirenje računa za stanarinu i struju, nabavku kojeg metra ogrijeva.

Tako nije rijetkost da, zato što nemaju para, zatraže kredit od, naprimjer, 50 KM, da bi kupili lijek koji im je doktor prepisao. Zaduže se na 15-ak dana, dok ne stignu plata ili penzija jer, u principu, nemaju nikakve ušteđevine da bi mogli da servisiraju ovaj trošak.

Milorad V, vozač iz Banjaluke, kaže da je prije desetak dana bio kod ljekara, koji mu je prepisao dva lijeka koji koštaju nešto više od 50 KM.

– Do sljedeće plate je trebalo čekati još najmanje dvije sedmice, a u novčaniku sam imao taman toliko da se preživi do tada. Nisam imao kud, nego da odem u MKO, jer mi je više postalo neprijatno da pozajmljujem od prijatelja. Moja plata je 700, dok supruga prima 550 KM, tako da, kad poplaćamo sve režije, za našu četvoročlanu porodicu ostane knap za preživljavanje. U MKO sam digao 50 KM na 15 dana, jer, da sam platio lijek novcem koji imam, do sljedeće plate bih mogao samo hljeba dovoljno da kupim. Jeste da su im kamate veće, ali mnogi ljudi nemaju puno izbora, nego da dižu kredite, pa čak i za one najosnovnije potrebe – kaže naš sagovornik.

Rok do plate

Kad je riječ o zaduživanju u MKO, ljudi dižu taman onoliko novca koliko im treba za određeni izdatak – da li zbog kamata koje su više nego u bankama ili zato što su svjesni da će, uzimajući više para, dospjeti u veći problem oko otplate, nego kad se zaduže za manje iznose. Takođe, u MKO do para dolaze za pola sata, bez ikakvih posebnih procedura i papirologije, a sve što se od njih traži je da, u slučaju da već imaju dug u nekoj banci ili MKO, u centralnom registru kredita nisu zabilježeni kao klijenti koji kasne sa otplatom rata.

U MKO koje smo kontaktirali potvrdili su da iz dana u dan bilježe sve više klijenata koji kredite dižu za one najosnovnije potrebe, dok rok otplate ravnaju po datumu kad će primiti platu ili penziju.

Vera S, trgovac iz Banjaluke, kaže da je nedavno, takođe, bila prisiljena da se zaputi u jednu MKO, kako bi kupila dva metra drva.

– Za ovu zimu smo nabavili “knap” ogrijeva, nadajući se da će proljeće biti onakvo kakvo treba da bude. Međutim, hladno vrijeme se nastavilo, a mi smo ostali bez ijedne cjepanice. Nemajući kud, digli smo 200 KM i kupili nepuna dva metra drva. Za mjesec dana sa kamatom ćemo vratiti oko 250 KM, ali šta je – tu je – kaže naša sagovornica.

Preživljavanje

U udruženjima potrošača naglašavaju da ovi i masa sličnih primjera oslikava stvarno stanje u kojem se nalaze mnogi građani.

– Činjenica je da ljudi sve češće dižu kredite, i to one nenamjenske, kako u bankama, tako i u MKO. Jednostavno, njihova primanja ni približno ne mogu da isprate troškove, pa moraju da se snalaze. Nekad smo se zaduživali da kupimo auto ili stan, a danas dižemo kredite i za lijekove, ogrijev, plaćanje režija. To potvrđuje da značajan broj naših građana jedva preživljava – ističe izvršna direktorka prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić.

Podsjetimo, više istraživanja pokazalo je da skoro 75 odsto stanovništva u BiH redovno posuđuje novac, odnosno da za većinu dodatni udar na budžet predstavlja svaki iznenadni trošak veći od 50 KM.

Krpljenje rupa u kućnim budžetima

Zaduživanje stanovništva kod komercijalnih banaka takođe ne posustaje, a građani i dalje najviše dižu nenamjenske potrošačke kredite koje uglavnom koriste za krpljenje rupa u kućnim budžetima. Učešće ovih kredita od 2015. do kraja marta ove godine kretalo se u rasponu od 72 do 75,6 odsto ukupnih kredita.

S druge strane, ukupni krediti plasirani stanovništvu u proteklih pet-šest godina porasli su za skoro 2,34 milijardi KM ili čak 33 odsto.

Izvor: srpskainfo