Mladi ljudi koji sada biraju koju će srednju školu upisati ne treba toliko da brinu o tome sa kojim će zanimanjem imati siguran posao kasnije koliko da se posvete tome da od prvog dana u toj školi što više nauče.

Miroslav Vukajlović, direktor Agencije “Spektar” iz Banjaluke, koja godinama posreduje u zapošljavanju, za Srpskainfo ističe da trenutno na tržištu rada imamo potpuno drugu situaciju i da je to, zapravo, veliki problem i za zapošljavanje.

Mladi, smatra, ne doživljavaju školu kako treba da je doživljavaju, pa na tržištu rada završe sa oskudnim znanjem i vještinama.

– Tako već dugo imamo problem koji bi se morao rješavati nekako sistemski, u smislu da se afirmiše rad i učenje na drugačiji način – kaže Vukajlović.

Po njegovim riječima, učenici kod izbora srednje škole treba da biraju zanimanja koja su im u tom trenutku najprivlačnija.

– Mnogo je važnije da se oni trude da što više toga shvate i usvoje kako bi sutra, kada izađu na tržište rada, bili spremni da prezumu što više zadataka, a samim tim i da sebi stvore pretpostavke za lijep i ugodan život. A ne da im uludo prođe to srednjoškolsko vrijeme, jer će na tržištu rada biti itekako potrebe, bez obzira na to šta upišu, za radnicima koji imaju motivaciju da rade i određena znanja i vještine – ističe on.

Sa takvim znanjima, ističe, ljudi su sposobni za svako tržište rada i za svaku buduću priliku i za eventualnu nadogradnju.

– Mi sada ne znamo koja će zanimanja postojati ni za pet godina, ali znamo da će mnoga buduća zanimanja sigurno biti neka vrsta nadogradnje već postojećih – kaže Vukajlović.

Jedan od njegovih savjeta je i da mladi biraju zanimanja za koja oni smatraju da bi mogli da rade, ali da se prije toga, svakako, dobro raspitaju kako izgleda svakodnevni posao u bilo kojem zanimanju.

– Treba razmišljati u smislu šta bi to značilo za njih, ako bi ostali samo na toj srednjoj školi i da se provjeri šta znači posao s tim zanimanjem, kako izgleda jedan radni dan, kakvi su radni zadaci. Te informacije mogu da pronađu na različitim mjestima na internetu, na primjer šta radi jedan IT tehničar, šta ekonomski tehničar i slično. Ne bi bilo loše ni kada bi uspjeli naći nekoga iz svog neposrednog okruženja ko već radi jedan takav posao, da ga pitaju sa čim se susreće na radnom mjestu – ističe on, dodajući da i roditelji treba da daju što više informacija i argumenata svojoj djeci, te da ih ne guraju isključivo u pravcu gimnazija.

Izvor: srpskainfo