Periodu progovaranja prethodi složen pripremni period u kome se formira temelj razvoja govora. To traje od rođenja do druge godine. Svako dijete ima svoj tempo razvoja pod optimalnim uslovima roditeljske brige , a svaki  roditelj želi da taj razvoj maksimalno unaprijedi.

U zadnjih nekoliko godina povećan je broj djece sa govorno-jezičkim smetnjama, tj. kasnim progovaranjem. Logopedi imaju sve više posla , a čekaonice su pune.

Osnovni akcenat stručnjaka  treba da bude  na prevenciji i ranoj intervenciji djece i da roditeljima ukažu na norme govornog razvoja djeteta.

Naravno, svako dijete je individua za sebe, a roditelji su ti koji treba da osluškuju i prate razvoj svog djeteta.

 Faza progovaranja – Lingvistička faza u razvoju govora počinje kada dijete usvoji prvu riječ (smislenu) npr. mama, tata, i ima pokazni gest. Dijete treba da razumije , da reaguje na svoje ime da zvršava jednostavne naloge.

Govorno –jezički razvoj je kontinuiran,dugotrajan proces. Sve češće roditelji dolaze sa svojim dvogodišnjakom kod logopeda, jer nije progovorilo ili zna samo nekoliko riječi i priča nekim svojim jezikom. Tada roditelji primijete da se njihov dvogodišnjak razlikuje od svojih vršnjaka.

Potrebno je da roditelji u ovom periodu od 12-24 mjeseca djeteta ne dozvole pretjerano  gledanje televizora, korišćenje tableta i gledanje stranih crtanih filmova. Pričajte svojoj djeci dok ih kupate,kada se igrate sa njima, dok ih hranite.

Rano djetinjstvo (tokom prve tri godine ) je najbogatije kreativnim potencijalima koji se moraju iskoristiti. Propušteno vrijeme je nenadoknadivo. Okruženje djeteta mora biti što privlačnije da bi dijete moglo da razvije sposobnosti koje mu je priroda podarila.

Djeca kojoj se čita, sa kojima se priča i sa kojom se osmišljavaju motoričke igre, pokazuju slikovnice prilagođene njegovom urastu brže progovore.

Postoje i  medicinski problem zbog kojih dijete ne progovara tj. kasni u progovaranju u odnosu na svoje vršnjake, a to su : neurološki problemi, problem sa sluhom, motorički problem i jezički problemi. Uz logopedske vježbe, timski pristup i podršku kao i edukaciju roditelja ovi govorno- jezički problem se koriguju.

Ako  je dijete opterećeno nekim od faktora rizika kao što je prijevremeno rođenje,  ako je imalo nedostatak kiseonika na porođaju, žuticu ili je tokom prve godine patilo od visokih temperatura, imalo česta zapaljenja ušiju (otitise),  roditelji treba da se preventivno jave logopedu i dobiju savjete kako da rade na govorno jezičkoj stimulaciji.

Uključenost roditelja,njihova igra i  govor sa djetetom je najbitniji za progovaranje.

Isključite televizor, tablete i strane  crtani filmove!

Autor: Radmila Čvorović, diplomirani defektolog logoped-fonoped