Gestovi igraju veliku ulogu u razvoju govora i jezika kod djece, jer nam pokazuju na koji način će se ekspresivni govor razviti. Da bi se ekspresivni govor razvio neophodno je da dijete razumije govor. Kada dijete razumije govor, tada je stvorena baza da to što razumije upotrebi u svojoj ekspresiji.

Govoru prethodi iskustvo koje dijete stiče u svom senzomotornom i ranom psihomotornom razvoju. Pokaznim gestom dijete razvija svoje želje i potrebe.

U period od 9 do 12 mjeseca dijete sve više pokazuje interesovanje za  predmete, naročito one u pokretu. Roditelji treba tada da imenuju  igračke kojima se dijete igra, hranu koju uzima, i sve osobe iz okruženja. Treba često pokazivati na pojedinačne objekte ,životinje i ljude uz postavljanje pitanja: Gdje je…?, i davanje odgovora: Evo je…?  ,a beba će za koji mjesec svojim prstićima pokazati na izgovorenu tj. imenovanu sliku.

Kako treba podsticati dalji razvoj govora?

Čim dijete počne da spaja slogove i izgovara prve riječi,treba ih uzvraćati, jer se tako pravi povratni  sistem između djeteta i okoline. Potrebno je da roditelji imenuju sve što se nalazi u djetetovom okruženju i da pokazne gestove djeteta prate riječima. Djetetovim rukama treba prelaziti preko dijelova tijela i imenovati ih. Dijete treba često pozivati imenom da bi se razvio osjećaj o sopstvenom identitetu.

Dijete sve više reaguje na intonaciju i boju glasa, kao i na značenje riječi. Za razvoj govora je potrebna razvijena sposobnost  imitacije.

Između prve i druge godine života (faza progovaranja) potrebno je da djetetu skrećete  pažnju na različite zvukove iz prirode tj. onomatopeju. Radnje i gestove treba uvijek propratiti govorom.

Ovo je period brze izgradnje govora. Dijete sve više učestvuje u komunikaciji i tako vježba govor. Govor se lakše usvaja ako su rečenice odraslih kraće i gramatički jednostavnije. Treba ih emitovati u trenutku kada je djetetova pažnja usmjerena i vezana za predmete i događaje.

Dijete voli i pjevanje i muziku koja treba da bude propraćena gestom.

Dijete ponavlja sve što čuje ili brblja samo sa sobom dok se igra. Postavlja pitanja: Ko je to? Šta je to?,..

Stimulacija djeteta ne smije da bude stereotipna već raznovrsna sa novim stimulativnim zadacima. Djetetu treba približiti svijet njegovog iskustva kroz slike i predmete.

Ako dijete ne pokazuje predmete iz svoje okoline, ne pokazuje dijelove tijela, ne imitira jednostavne aktivnosti koje se od njega traže – to je znak da odstupa od razvojnih normi.

Dijete ne treba da provodi dosta vremena ispred TV-ekrana i da gleda crtane filmove. Roditelji treba da pričaju sa djecom koristeći jednostavne rečenice  i da ih uključe u  dnevne aktivnosti. Ukoliko primijete da njihovo dijete ne učestvuje u igri i komunikaciji, ne prati ih pogledom, potrebno je da se jave stručnjaku –logopedu za adekvatnu pomoć.