Budući da su neprocjenjivi izvor hranljivih vlakana, minerala i polifenola, smokve pozitivno utiču na zdravlje i pružaju veliku pomoć u liječenju bolesti današnjice…

Smokve već vijekovima važe za jednu od najzdravijih namirinica.

Budući da su neprocjenjivi izvor hranljivih vlakana, minerala i polifenola, smokve pozitivno utiču na zdravlje i pružaju veliku pomoć u liječenju bolesti današnjice.

Smokve imaju vrlo kratku sezonu uzgoja i izuzetno su osjetljive. Zato su najukusnije ako se jedu neposredno nakon branja, nakon što su kratko vrijeme odležale u frižideru. Iako su svježe smokve dostupne samo nekoliko mjeseci u godini, u suvim smokvama možete uživati tokom cijele godine.

Nutritivna vrijednost

I svježe i suve smokve su vrlo bogate mineralima, posebno kalcijumom, magnezijumom i kalijumom. Količina kalcijuma višestruko je veća u suvim smokvama zbog čega se smatraju jako važnim ne-mliječnim izvorom kalcijuma.

Izuzetno su bogat izvor hranljivih vlakana, a visok procenat čine vlakna rastvorljiva u vodi. Ta vrsta vlakana pomaže pri sniženju nivoa glukoze i holesterola u krvi, a ujedno djeluje povoljno na regulaciju probave. Bogate su brojnim fitohemikalijama, posebno beta-karotenom, polifenolima, antocijaninima i biljnim mastima.

Smokve regulišu nivo holesterola u krvi, mada ne sve smokve podjednako.

Otkrili su veliki sadržaj polifenola i snažnu antioksidativnu aktivnost. Što je vrsta bila tamnije i intenzivnije boje, količina korisnih molekula i antioksidativna snaga bila je veća.

Najviša količina polifenola, antocijana i najsnažnija antioksidativna aktivnost zabilježena je kod vrste Mission karakteristične po crno-ljubičastoj kori s mesom rozikaste boje. Zanimljivo je i da je najviše fitohemikalija pronađeno u kori smokava, a manje količine izmjerene su u mesu.

I ranije sprovedena istraživanja pokazala su da su smokve izuzetno bogat izvor polifenola. Začudili biste se kada biste znali da su smokve mnogo bogatije polifenolima od npr. jabuke, borovnice, grožđa, narandže, šljive, jagode, pa čak i od namirnica koje se smatraju izuzetno bogatim polifenolima – poput crnog vina i čaja. Takođe, smokve sadrže i biljne masti, materije koje dokazano povoljno djeluju na nivo holesterola u krvi.
Biljne masti (poput stigmasterola i lanosterola koji se nalaze u smokvama) vezuju se na molekule holesterola u crijevima i tako ometaju njegovu apsorpciju.

U smokvama su pronađena i jedinjena s potencijalnim antikarcinogenim djelovanjem – benzaldehid i kumarini. Ta jedinjenja su ispitivana u naučnim studijima, a rezultati su obećavajući, posebno kada je riječ o karcinomima prostate.

Zdravstvene blagodeti

Redovna konzumacija smokava bez sumnje povoljno djeluje na kardiovaskularno zdravlje.

Mnogo je razloga koji govore u prilog tome:

Hranljiva vlakna iz ploda smokve djeluju i na nivo šećera u krvi, a antidijabetičko djelovanje posjeduju i smokvini listovi. Iako ne zvuče jestivo, u nekim kulturama smokvini listovi spadaju u sastavni dio jelovnika. Zbog niza molekula koje posjeduju, smokve imaju i potencijalno antikarcinogeno djelovanje.

Suve smokve izvrstan su izvor brojnih nutritijenata. Međutim, suvo voće čini manje od 1 posto uobičajeno konzumirane količine voća i stoga stručnjaci preporučuju veću zastupljenost suvog voća u ishrani kao značajnog izvora antioksidansa i hranljivih vlakana.

Suve smokve praktičan su i nutritivno vrijedan obrok za sportiste rekreativce i profesionalce, a u kombinaciji s orašastim plodovima mogu poslužiti kao idealan međuobrok.