Istegnuće mišića se javlja kada dođe do prevelikog istezanja ili cijepanja mišića. Istegnuće mišića se najčešće javlja kao posljedica jakog umora, prevelikog napora ili nepravilnog položaja mišića. Istegnuće se može javiti u bilo kom mišiću, ali se najčešće javlja u mišićima zadnjeg dijela leđa, vrata, ramena i zadnje lože butina.

Istezanje ovih mišića izaziva jake bolove i može dovesti do ograničenog opsega pokreta tog dijela tijela. Blaža istegnuća mišića se mogu lako liječiti hladnim i toplim oblogama, kao i antiinflamatornim lijekovima. U težim slučajevima je potrebno, ipak, posjetiti ljekara.

Simptomi istegnutih mišića

Teško je ne primijetiti istegnuće mišića. Simptomi su sljedeći:

  • bol koji se naglo javlja
  • osjetljivost
  • ograničen opseg pokreta
  • diskoloracija kože ili pojava modrica
  • otok
  • osjećaj da se u mišiću nalazi čvor
  • grč u mišiću
  • ukočenost
  • slabost

Kod umjerenih ili blagih istegnuća, pogođeni mišić je blago ukočen, ali je još uvijek fleksibilan. Jaka istegnuća su znatno teže povrede. Bolovi su obično veoma jaki, što ograničava opseg pokreta mišića.

Simptomi blažih istegnuća mišića obično nestaju sami od sebe nakon par nedjelja. U slučajevima težih istegnuća, ponekad su potrebni i mjeseci da se mišić vrati u normalu.

Uzroci istegnuća mišića

Akutno istegnuće mišića predstavlja situaciju kada do istegnuća dođe iznenada. Ovakvi problemi se najčešće javljaju zbog povreda. Te povrede se mogu javiti zbog nekog od sljedećih uzroka:

  • niste se dobro i pravilno zagrijali prije početka fizičke aktivnosti
  • loša fleksibilnost
  • loša kondicija
  • zamor i prenaporne vježbe

Uvriježeno mišljenje da istegnuće mišića nastupa samo zbog intenzivnih i napornih fizičkih vježbi je potpuno pogrešno. Istegnuće mišića se može javiti čak i tokom lagane šetnje.

Akutno istegnuće se može javiti kada:

  • se okliznete ili izgubite ravnotežu
  • skočite
  • potrčite
  • bacite nešto
  • podignete nešto teško
  • podignete nešto dok ste u nepravilnom položaju

Akutna istegnuća mišića se češće javljaju po hladnom vremenu. Razlog tome je to što su mišići mnogo napetiji na niskim temperaturama. U takvim situacijama, potrebno je da se dobro zagrijete kako biste spriječili istegnuće mišića.

Hronično istegnuće se javlja zbog čestih ponavaljanja istog pokreta. Te povrede se mogu javiti zbog nekog od sljedećih uzroka:

  • sportova poput veslanja, tenisa i sličnih
  • dugog držanja vrata u nepravilnom položaju, posebno ako radite kancelarijski posao
  • lošeg držanja

Prva pomoć kod istegnuća mišića

U najvećem broju slučajeva, istegnut mišić se lako liječi kod kuće. Blaža istegnuća uspješno prolaze uz odmor, ledene obloge, zavoje i podizanje.

Odmarajte se

Izbjegavajte da napinjete problematičan mišić nekoliko dana, posebno ako vam pomjeranje izaziva jake bolove. Međutim, i previše odmora može dovesti do slabljenja mišića. To može produžiti period oporavka. Nakon par dana počnite da ponovo pomjerate istegnut mišić, ali nemojte pretjerivati.

Led

Odmah nakon povrede, stavite ledenu oblogu na povrijeđeni mišić. Tako ćete spriječiti pojavu otoka. Nikako nemojte stavljati led direktno na kožu. Napravite ledeno pakovanje tako što ćete umotati kesu leda u peškir. Stavite ovu oblogu na problematično mjesto oko 20 minuta. U prva dvadeset i četiri časa nakon povrede, stavljajte oblogu na svakih sat vremena (osim kada spavate). U narednih nekoliko dana, stavljajte oblogu bar na svaka četiri sata.

Zavoji

Da biste ublažili otok, uzmite elastičan zavoj i zamotajte istegnut mišić kako bi otok spao. Pazite samo da ne stegnete zavoj previše, jer tako možete prekinuti cirkulaciju.

Podizanje

Ako je to moguće, podignite istegnut mišić tako da bude iznad nivoa srca.

Ostale stvari koje vam mogu pomoći su:

  • Antiinflamatorni lijekovi koji se mogu kupovati bez recepta (npr. Brufen). To će vam ublažiti bolove i otoke.
  • Nakon povrede, počnite da koristite tople obloge nekoliko puta dnevno. To će vam poboljšati cirkulaciju u povrijeđenom mišiću.
  • Nemojte predugo odmarati istegnuti mišić. To dovodi do ukočenosti i slabosti. Počnite sa blagim vježbama istezanja čim se osjetite bolje. Polako i postepeno povećavajte aktivnost.
  • Uvijek se zagrijte prije vježbanja i nakon vježbanja dobro istegnite mišiće. To će vam poboljšati dotok krvi u mišiće i smanjiti rizik od povrede.
  • Potrudite se da ostanete u formi. Ako ste jaki i zdravi, manja je vjerovatnoća da će doći do istegnuća mišića.

Ako imate jake bolove, možda vam je potrebna i ljekarska pomoć. U tom slučaju, vjerovatno će vam pomoći fizikalna terapija.

Istegnuće mišića ruke

Bol je glavni simptom istegnuća mišića ruke. Iznenadna bol se obično javlja u vrijeme povrede, kada mišić ili tetiva pucaju dok je mišić napet tj. aktiviran. Na primjer, biceps se napreže prilikom dizanja teških predmeta, bilo tokom treninga snage ili kod svakodnevnih aktivnosti. Bol se obično smanjuje kada ruka miruje, ali čim se povrijeđeni mišić aktivira, bol se vraća. Bol je najveća u tom predjelu gdje je mišić pokidan, a ako ga pipnete, primijetećete da je u tom dijelu mekan. Bol koja se javlja u ruci varira, u zavisnosti od jačine istegnuća.

Blaže istegnuće mišića ruke obično zacjeljuje kroz par nedjelja, ako se povrijeđeni mišić odmara. Ali, ukoliko je bol jača ili se ne osjećate bolje, obavezno idite kod ljekara. Mnoga oboljenja i poremećaji izazivaju simptome slične istegnuću mišića ruke, pa je važno da dobijete pravilnu dijagnozu. Ukoliko se povrijedite ili osjećate neke znakove upozorenja, kao što su trnjenje ruke ili šake, sve jača bol, ili prosto ne možete ni da pomjerite ruku, nemojte oklijevati i idite kod ljekara.

Kada posjetiti ljekara?

Kod blažih povreda, ovi kućni tretmani obično rješavaju stvar. Potražite ljekarsku pomoć u sljedećim situacijama:

  • bol se ne povlači duže od nedjelju dana
  • osjećate obamrlost u povrijeđenom dijelu
  • povreda krvari
  • ne možete da hodate
  • ne možete da pomjerate ruku ili nogu

Fizički pregled i rendgen ili magnetna rezonanca će pomoći ljekaru da utvrdi pravo stanje stvari. Liječenje obično podrazumijeva antiinflamatorne lijekove i lijekove protiv bolova za ublažavanje otoka i bolova. Ljekar će vas možda poslati na fizikalnu terapiju kako biste ojačali mišiće i brže se oporavili od povrede.

U najtežim slučajevima, neophodna je operacija.

Kako spriječiti istegnuće mišića?

Uz neke mjere opreza možete smanjiti šansu od istezanja mišića.

  • Pokušajte da ne sjedite dugo u jednom položaju. Potrudite se da češće ustajete i mijenjate položaj. Kupite stolicu koja vam dobro podupire donji dio leđa ili stavite neko jastuče. Potrudite se da vam koljena budu u ravni sa kukovima.
  • Obratite pažnju na držanje kada sjedite i stojite. Ako provodite mnogo vremena u jednom položaju, potrudite se da se makar malo pomjerate ili da prebacujete težinu sa jedne noge na drugu. Tako ćete smanjiti pritisak na mišiće leđa.
  • Pažljivo podižite stvari. Neka vam leđa budu prava, savijte koljena i uvijek se podišite nogama.  Nemojte nikad podizati tešku stvar i okretati se istovremeno.
  • Potrudite se da izbjegnete povrede. Uvijek se držite za gelender kada se penjete ili silazite niz stepenice, izbjegavajte klizave površine i slično.
  • Smršajte ako imate višak kilograma.
  • Nosite samo udobnu obuću.

Redovno vježbanje će vam mišiće održati zdravim i jakim, ali su i neke tehnike veoma važne za sprečavanje ovakvih povreda mišića. Uvijek se istegnite i zagrijte prije bavljenja fizičkom aktivnošću.

Nakon treninga se istegnite kako biste spriječili ukočenost mišića. Ako duže vrijeme niste bili fizički aktivni, nemojte pretjerivati u početku. Počnite sa lakšim i kraćim vježbama, a onda postepeno povećavajte intenzitet.

Što je najvažnije, ne zaboravite da vaše tijelo ima svoja ograničenja. Ako vam je tokom fizičke aktivnosti nešto neobično, odmah prekinite.

Kakva je prognoza kod istegnuća mišića?

Oporavak i vijreme potrebno za oporavak zavisi od težine povrede. Kada je riječ o blažem istegnuću, moći ćete da se vratite normalnim aktivnostima za tri do šest nedjelja nakon odmora i osnovne njege. Kada je riječ o težem istegnuću, oporavak može potrajati nekoliko mjeseci. U najtežim slučajevima, potrebne su operacija i fizikalna terapija.

Uz pravilan tretman, većina ljudi se potpuno oporavi. Potrudite se da spriječite ovakve povrede. Tokom oporavka, slušajte savjete ljekara i nemojte počinjati sa napornim fizičkim aktivnostima dok se mišić potpuno ne oporavi.