Kako je Ambrozija stigla u naše krajeve? Ambrozija je gošća iz Sjeverne Amerike, pa je Evropa za nju bila “novi” kontinent koji je odmah zavoljela. Brzo se odomaćila po Evropi, a do prije četiri decenije kao i da je nije bilo u našim krajevima. Potom je počela da se širi, prvo oko rijeka, a onda svuda gdje je bilo zemlje da je primi.

  • Kako je moguće da je ima skoro svuda

Ambrozija je izuzetno plodna biljka tako da stvara ogromnu količinu polena koji se, zahvaljujući vjetrovima, lako širi. Ona ima nevjerovatam biološki potencijal – jedna ambrozija može da proizvede nekoliko milijardi polenovih zrna, samo jedna biljka! Polen ambrozije je nevjerovatno “žilav” – i poslije par decenija moža da proklija i stvori novi primjerak ove opasne biljke.

  • Zašto cvjeta sve ranije

Kao i svaki korov, Ambrozija se prilagođava klimatskim promjenama i lokalnom geografskom ambijentu. Ovo ljeto veoma promjenljivo sa mnogo vlage, ali i sunca, a taj klimatski trend prija ambroziji koja je ponegdje počela da cvjeta prije nekoliko nedjelja.

  • Kada se javljaju tegobe koje izaziva ambrozija

Oni koji imaju samo alergiju na ambroziju ove godine su počeli da kijaju skoro dva mjeseca prije uobičajenog perioda. “Srećnici” koji imaju proljećnu polensku alergiju nisu ni stigli da se pošteno odmore, a ambrozija je već “navalila”. Zato je ova godina stvarno čudna, ali i logična imajući u vidu tajming cvjetanja ove dosadne travuljine.

  • Kako prepoznati alergiju na ambroziju

Nevjerovatno je kako je ova biljka “alergijski” agresivna – dovoljno je dvadesetak polenskih zrnaca u kubnom metru vazduha da djeca (ali, i odrasli koji su alergični na ovu biljku) dobiju tegobe koje se suštinski ne razlikuju od proljećnih polenskih kijavica.

Alergična djeca se lako prepoznaju – stalno šmrckaju i kišu, rukom često trljaju nosić, (koji svrbi), a nerijetko imaju i lako “zakrvavljene” oči zbog alergijske reakcije vežnjače (alergijski konjunktivitis).

Kada se roditelji prvi put sretnu sa ovim tegobama, obično misle da je dijete zaradilo neki ljetni ili jesenji virus. Za razliku od “virotične djece” ovi mališani nikada nemaju povišenu tjelesnu temperaturu, a grlo im je “mirno” -nema crvenila koje je karakteristika infekcija.

Daleko se rjeđe dešava (ali, nije nemoguće) da djeca odmah počinju da kašlju u napadima, da “sviraju” i šište dok dišu. Tada postoji realni izgledi da dijete ima alergijsku astmu koju izaziva baš ambrozija.

  • Kako se stiže do dijagnoze

Pedijatar relativno lako postavlja dijagnozu alergijske kijavice. Da li je u pitanju polen ili neki drugi alergen vidi se poslije alergološkog ispitivanja. Iako postoje novije (ali i skuplje) metode, i dalje su “kožne probe” jednostavan i brz dijagnostički test. Za petnaestak minuta se utvrdi da li je baš Ambrozija krivac za alergijske tegobe, ali se može vidjeti da li je dijete alergično i na druge alergene.

  • Kako se liječi

Kod alergijskih bolesti je najbolje eliminisati alergen. Zato treba podržati akcije iskorijenjivanja ambrozije!

Ipak, ako se alergija ipak desi – neophodna je terapija odgovarajućim lijekovima koje prepisuje pedijatar poslije pregleda djeteta i postavljanja dijagnoze.

Antihistaminici su stub terapije, a što se prije počne prije će se vidjeti i rezultati.

Kada oni ne pomognu, ili ako se radi o ozbiljnijoj (“jačoj”) alergiji, ljekar prepisuje nazalne kortikosteroide koji se primjenjuju kao sprejevi i koje i poslije nekoliko dana daju prve rezultate. Ne valja ove lijekove primjenjivati predugo i “na svoju ruku”.

  • Da li lijekovi mogu spriječiti pojavu alergije ako se daju “unaprijed”

Kod alergološki obrađene djece (kao i kod djece koja godinama imaju problem sa Ambrozijom) znamo da će se tegobe ponavljati kada Ambrozija počne da cvjeta, pa ne treba čekati da se to desi. Pravo vrijeme započinjanja medikamentozne prevencije je par nedjelja prije očekivanog polenskog udara, kada se obično daje antihistaminik.

  • Šta je to imunoterapija

Imunoterapija se sastoji u postepenom, veoma opreznom unošenju malih, pa sve većih količina alergena, u ovom slučaju posebno pripremljenog “ekstrakta” polena Ambrozije. Tako se organizam uči da razvije spostvenu odbranu od alergena. Kada imunoterapija uspije prestaje potreba za lijekovima, ali je potrebno mnogo vremena i strpljenja da bi se ovaj cilj postigao.

Sa razvojem novih preparata (koji se sada mogu uzimati oralno, ali nisu jeftini), imunoterapija dobija sve više pristalica. Pedijatar će procijeniti kada dijete treba poslati alergologu, a onda će se razmotriti potreba za imunoterapijom – to i jeste posao pedijatra-alergologa.

  • Kako iskorijeniti ovu napast

Nije lako boriti se sa ambrozijom – ako je ne iščupate iz korijena ona poraste za samo tri nedjelje! Zato mora da se čupa ili stalno da se kosi (što je daleko manje efikasno). Herbicidi su efikasni, ali neprijatni kada se primjenjuju u gusto naseljenim oblastima.