Mnogi Banjalučani rado su prigrlili svjetski trend vožnje električnih trotineta, za koje se često kaže da štede vrijeme, novac i živce.

Građani ih sve više koriste kako bi izbjegli svakodnevne saobraćajne gužve i lakše stigli do posla. Za korištenje ne treba vozačka dozvola, ni kaciga, ali su sa sobom donijeli iste probleme s kojima se sada suočava većina evropskih gradova. Ovi trotineti, naime, spadaju u takozvanu sivu zonu, pa je saobraćajnim propisima potrebno bolje definisati kuda mogu da se kreću.

Uglavnom ih možemo vidjeti po trotoarima, zbog čega im se spočitava da predstavljaju prijetnju po pješake. Neke evropske prestonice već su se upustile u borbu ograničavanja kretanja ovim dvotočkašima. Nakon velikog broja nezgoda koje su izazvali korisnici električnih trotineta, i nebezbjednosti koju stvaraju na trotoarima, u mnogim zemljama odlučili su da drastično pooštre propise.

Brzina

Iz Centra za životnu sredinu u Banjaluci, koji je i nacionalni koordinator Evropske sedmice mobilnosti, podsjećaju da neki trotinenti mogu razviti brzinu do 40 kilometara na čas.

– Trotinet na “nožni” pogon spada u kategoriju pješaka, pa samim tim se i zakonom definisalo da se oni kreću trotoarima i pješačkim zonama, ali njihova brzina ne može biti mnogo veća od pješaka, do nekih 15 kilometara na sat. Međutim, kada su u pitanju električni trotineti, situacija je mnogo kompleksnija. Neki mogu da razviju brzinu i do 40 kilometara na sat. Tako da njihovo kretanje nije dozvoljeno ni biciklističkim, a ni pješačkim stazama. Njihovo kretanje svakako nije zakonom definisano i potrebno je informisati i upoznati vlasnike električnih trotineta da u pješačkim zonama i na trotoarima prednost imaju pješaci, a da njihovo kretanje treba biti takvo da ne predstavljaju opasnost po pješake – poručuje aktivista Tihomir Dakić.

Dopuna zakona

Kako naglašava, primjetno je da na ulicama u Banjaluci, ali i ostalim gradovima u BiH, njihov broj raste.

– Ono što možemo da vidimo ovih dana po Banjaluci jesu električni trotineti kojima je maksimalna brzina 25 kilometara na sat, što je prebrzo za kretanje među pješacima. No, ovom brzinom kretanje je moguće i saobraćajnicama kojima je, recimo, brzina kretanja organičena do 50 kilometara na sat. Ipak, ovdje se radi o poprilično vrtljivom prevoznom sredstvu – ističe on.

Iz Agencije za bezbjednost saobraćaja RS napominju da je neophodno dopuniti zakon i regulisati kretanje trotineta, utvrditi kojoj kategoriji vozila pripadaju, te da li je potrebna kaciga za korištenje.

Obuka

Ni Evropska Unija, podsjećaju, nije daleko odmakla u rješavanju problema. Njemačka je među prvima u zakon uvrstila da vozila, trotineti, haverbord, koji se kreću do 15 kilometara na čas, mogu koristiti pješačke površine, dok se oni koji razvijaju veće brzine moraju kretati biciklističkim stazama ili ulicom.

Direktor Agencije Milija Radović kaže da će trotineta biti sve više. Ljudi će se sve češće opredjeljivati za ovaj vid prevoza, zbog čega se pravila moraju riješiti.

– Svakako da treba riješiti i pitanje znanja, odrediti da li je potrebna teorijska ili praktična obuka ako vozilo razvija brzinu veću od 15 kilometara na čas. Mopedima se, naprimjer, može upravljati sa 14 godina, ali mladi moraju proći makar teorijsku obuku. I ovdje se isto moraju definisati starosne granice, u zavisnosti od brzine kretanja. Logično je i da trotinete, koji razvijaju brzine veće od 15 kilometara na čas, mogu onda koristiti građani stariji od 14 godina – pojašnjava Radović.

Definicija

Dok se ne donesu nova pravila, što bi moglo potrajati, dodaje on, primjenjuju se postojeća, a zakon kaže da je trotinet vozilo, te da je trotoar namijenjen samo za kretanje pješaka.

– Sadašnjim zakonima nije dozvoljeno njihovo kretanje po trotoaru, jer je trotinet po definiciji vozilo, i kao takvo treba se kretati kolovozom. Činjenica je da trotineti koji razvijaju manje brzine, do 15 kilometara na čas, koriste površine za kretanje pješaka, ali to nije u skladu s propisima – zaključuje Radović.

Vjeruje da će, kada se uđe u procedure za izmjenu Zakona o osnovama bezbjednosti saobraćaja, te Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima RS, za šta već postoji inicijativa, biti razmatran i ovaj segment regulisanja načina kretanja za električna vozila.

Uticaj na životnu sredinu

– Lično sam za stare mehaničke trotinete, jer se na njemu morate malo i kretati. Kada su u pitanju ovi električni, ukoliko je njihovim korištenjem ostalo jedno motorno vozilo u garaži onda sam svakako za korištenje i njih. Ipak, svakako mnogo je ljepše i korisnije vidjeti ljude kako se aktivno kreću na trotinetima ili biciklima, jer je prije svega uticaj na životnu sredinu običnih trotineta i bicikla najmanji od svih nemotorizovanih vozila – poručuje Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu.

Izvor: srpskainfo