Image: 0077724916, License: Rights managed, Property Release: Yes, Model Release: No or not aplicable, Credit line: Profimedia.com, Imagefood BM

Kada vam neko spomene želatin, vjerovatno su deserti prvo što vam padne na pamet. Međutim, želatin je mesna prerađevina i kao takav se odlično slaže i sa slanim jelima i salatama. Iako su skoro sve vrste želatina u prodaji životinjskog porijekla, postoje i veganske varijante.

Želatin ima mnoge primjene osim u desertima. Pošto je želatin 85% bjelančevina i ima vrlo malo kalorija, odličan je izbor za dijabetičare i ljude na dijeti. U prodaji ima i aromatizovanih i zašećerenih želatina.

Želatin ima neograničeni rok upotrebe sve dok je hermetički zapakovan i stoji na hladnom i suvom mjestu.

Jela pripremljena sa želatinom čuvajte u frižideru.

U želatin nikada ne dodajte svježi ananas. Ovo voće, zajedno sa svježim smokvama, kivijem, đumbirom i papajom sadrži enzim bromelain koji izaziva raspadanje želatina, koji usljed toga gubi mogućnost zgušnjavanja. Ovaj enzim se deaktivira prilikom kuvanja, pa slobodno možete koristiti konzervisano voće.

Kako biste izbjegli stvaranje grudvica, suvi želatin prvo pomiješajte sa malo hladne vode i ostavite 3-5 minuta da nabubri prije nego što mu dodate vruću tečnost.

Gušću i ukusniju supu ćete prije dobiti od telećih kostiju nego od junećih, jer teletina sadrži više kolagena koji utiče na želiranje.

Deserte pripremljene sa želatinom čuvajte u poklopljenim posudama kako bi izbjegli formiranje debele, gumene korice na površini.

Previše šećera može usporiti želiranje. Što više šećera ide u recept, to će mekši biti gotov proizvod.

Čvrstina varira u zavisnosti od odnosa želatina i temperature. Želatin na pari možete uspješno otopiti i ponovo ohladiti nekoliko puta prije nego što mješavina izgubi moć želiranja.

Želatinu je potrebno duplo više vremena da se rastopi kada se koristi mlijeko ili slatka pavlaka. Kada sa želatinom koristite šećer, prvo ih pomiješajte prije nego što počnete da ih topite.

Kako biste meso, povrće ili voće pomiješali sa želatinom, prvo ih ohladite, a zatim umiješajte malo po malo.

Obavezno ocijedite čvrste sastojke prije nego što ih dodajte u želatin.

Za 2 šolje želirane mješavine koristite 1-2 šolje čvrstih, mljevenih ili sastojaka sjeckanih na komadiće.

Da biste želiranu smjesu lako izvadili iz kalupa, kalup namažite uljem prije nego što je napunite smjesom. Nakon toga je blago isperite vodom. Ovo će ukloniti suvišno ulje, ali će ga opet ostati dovoljno da se smjesa ne bi zalijepila za kalup. Još jedan od načina je da kalup sa želiranom smjesom potopite u vruću vodu na 5-10 sekundi, odvojite masu pažljivo nožem ili špatulom od ivica kalupa i izručite na tanjir. Vratite zatim u frižider da se ponovo učvrsti.

Koristite 1 kesicu želatina u prahu za želiranje 2 šolje vode da biste dobili standardnu čvrstinu. Smanjujte ili povećavajte količine po potrebi.

1 kašika želatina u prahu = 4 lista želatina u listićima.

Za bistre smjese potrebno je oko 2 sata hlađenja da bi proces želiranja bio gotov. Ako smjesa ima dodataka, onda je vrijeme hlađenja 4 sata.

Smjese u slojevima se želiraju duže, pošto se za svaki sloj mora čekati prije dodavanja sljedećeg.

Umjesto vode možete koristiti i druge tečnosti – voćne sokove, bistru supu, vino…

Nikada nemojte prokuvati mješavinu sa želatinom, jer će tada izgubiti mogućnost želiranja.

Prije nego što na tanjir izvrnete smjesu iz kalupa, isperite tanjir pod vodom. Na mokrom tanjiru ćete lakše centrirati žele.