Kako i kada je nastao Djeda Mraz u onom obliku koji nam je danas poznat?
Kada i kako je nastao simpatični debeljuca koji svake Nove godine dolazi sa Sjevernog pola i baš kroz dimnjak ulazi u naše domove?
Priča nije tako jednostavna kao za Miki Mausa, jer su tvorci Djeda Mraza kakvog danas poznajemo mnoge kulture, pisci, ilustratori, ali i kompanije. Svako je dao svog doprinos sa idejama, i one su se nizale dok nije stvoran Djeda Mraz kao globalni fenomen lako prepoznat u svim kulturama. Irvasi i Sjeverni pol nisu od samog početka bili uz njega.
Porijeklo Djeda Mraza
Sveti Nikola – praotac Djeda Mraza u hrišćanskom svijetu
Smatra se da ideja o deki koji donosi poklone dobroj djeci seže još od postojanja istorijske ličnosti Svetog Nikole. On je rođen davne 280. godine nove ere u Patari na teritoriji današnje Turske. Još kao dječak ostaje bez roditelja i nasljeđuje veliko bogatstvo. Vrlo brzo shvata da želi da ga dijeli sa drugima i postaje poznat kao darežljiv i human, a nakon što postaje svetac postaje i simbol darivanja u hrišćanskom svijetu.
Baš zbog simbolike koju je njegovo ime i djelo imalo, 1809. godine je poslužio kao inspiracija djelima Vašingotona Irvinga koji ga prvi put pominje kao Djeda Mraza koji leti saonicama i djeci daje poklonje kroz dimnjak. U Irvinovoj knjizi Sveti Nikola je preimenovan u Sant Klausa, a prikazan je bez biskupske nošnje, kao debeljuškasti holandski mornar u zelenom zimskom kaputu. U to vrijeme Holanđani su naseljavali istočnu obalu Sjeverne Amerike i sa sobom ponijeli tradiciju slavljenja Svetog Nikole. Irvinova knjiga “Istorija Njujorka” nastala je kao satira života Holanđana u Americi.
Jedno od tumačinja Djeda Mrazovog običaja da poklone ubacuje kroz dimnjak
Postoji legenda u kojoj je Sveti Nikola pomogao trima sestrama. Njihov otac nije imao dovoljno novca za miraz i kada je Sveti Nikola to saznao tri večeri za redom je ubacivao dukate kroz dimnjak. A kako su djevojke ispod dimnjaka sušile čarape, dukati su upadali u njih. Treće večeri je otac vidio Nikolu i počeo da širi vijesti o njegovom dobročinstvu. U pojedinim dijelovima naše zemlje i dalje postoji običaj da za Svetog Nikolu (dan njegove smrti) djeca pored prozora stavljaju čarape u koje će preko noći Sveti Nikola staviti darove.
Germansko božanstvo Odin – još jedan “stari” Djeda Mraz
Kod paganskih germana postojala je priča o Bogu Odinu koji je imao šešir, bradu i osmonogog konja Slepnira. Za njegovog konja djeca su ostavljala čizme napunjene mrkvom i šećerom. U znak zahvalnosti što su njegov konj počastio zahvaljujući djeci, Odin je djecu nagrađivao poklonima. Od paganskih Germana danas je ostala i novogodišnja jelka koja se tradicionalno ukrašava širom svijeta.
Prva ilustracija “pravog” Djeda Mraza
Karikaturista Tomas Nast nakon više verzija Djeda Mraza, 1881. godine prvi put ilustruje Djeda Mraza onakvog kakvog ga danas znamo – sa dugom bijelom bradom i crvenim ogrtačem.
Magija Koka – kole i Djeda Mraz
U današnje vrijeme, novogodišnje praznovanje je nemoguće odvojiti od već tradicionalnih Koka-kola reklama sa Djeda Mrazom. Iako nisu bili prva kompanija koja je njegov lik koristila u marketinške svrhe, koincidencija istih boja, ali i vještina pravljenja reklama učinila je da Djeda Mraz postane jedan od simbola Koka – kole još od davne 1931. godine. Prisutnost ovog napitka širom cijelog svijeta svakako je doprinio popularizaciji Djeda Mraza kao globalnog fenomena.
