Ljute papričice su zdrave. Da konzumacija malih ljutih plodova crvene, zelene ili žute boje ima brojne blagodeti po ljudski organizam, zaključci su brojnih naučnih istraživanja. A Banjalučanin Dragan Popović baš od ljutih papričica pravi svoju poslovnu priču, za koju kaža da je došla sama od sebe, nakon prvih eksperimenata s ljutim jelima.

“Sve je počelo kao zabava i hobi koji me ispunjava i koji mi je služio kao izduvni ventil od svakodnevice. Kako je vrijeme odmicalo, počeo sam razmišljati o tome da ću nekada imati mini-zanatsku proizvodnju pikanterija. Tako se vremenom izbistrila ideja o ljutim proizvodima, sosovima i želja da od toga nastane posao”, kazuje Popović, koji po vlastitoj recepturi, od ljutih papričica koje uzgajaju njegova porodica i on, spravlja ljute sosove, a pod zajedničkim nazivom “CHILI POP’S”.

Kako Dragan navodi, posebnost ovih pikantnih poslastica je u sirovini – jer su papričice koje se koriste za izradu sosova drugačije, aromatičnije, ljuće – ali i u kvalitetu i pristupu, jer entuzijasti okupljeni oko ovog projekta sve proizvode prave kao za svoju trpezu i u domaćinskom štihu koji pokušavaju da zadrže, a da ipak sve izgleda savremeno.

“‘CHILI POP’S’ je mali zanatski hobi za koji želimo da vremenom postane prepoznatljiv brend. Ime je jednostavna poveznica mog nadimka i biljke koju uzgajamo. Papričice prerađujemo u dva kisela proizvoda, razne začinske kombinacije sa sušenim papričicama i zasad imamo osam sosova različitih ljutina i različitih sastava i aroma. A svaki sos je priča za sebe”, pojašnjava Popović.

Kako navodi, proizvodnja sosova od povrća i papričica nije ništa novo, jer u našem okruženju možemo pronaći razne proizvođače ljutih sosova, a u svijetu je mnogo brendova koji imaju dugogodišnje tradicije.

“Trenutno je u zanosu zanatska proizvodnja svega i svačega, što je sjajno i sve više ljudi počinju da shvataju i cijene kvalitet koji mi mali proizvođači nudimo. Tako je u uzletu i zanatska proizvodnja ljutih sosova. Mi smo željeli da na neki svoj način predstavimo ljudima svijet ljutine, da zadržimo domaćinski šmek i da proizvodi ne liče na druge brendove. Da li smo uspjeli, vidjećemo”, priča Popović.

Na pitanje koliko vremena je potrebno da se osmisli recept za jedan sos, Popović pojašnjava da se nekada desi da recept iz prvog pokušaja dobije prolaznu ocjenu, a nekada se jednostavno ne dobije željena aroma, te se na tom receptu radi i kada se dođe do željenog okusa, onda se taj recept više ne mijenja.

“Kada vam se slože ideje i konačan okus, onda dođete do kombinacije kao što su višnja i borovnice u kombinaciji sa ljutim, onda uslijede pozitivni komentari  i shvatite da želite da nastavite to da radite. A kada se radi o fermentacijama papričica, onda je potrebno da budete strpljivi i još malo strpljiviji, jer ‘divlja fermentacija’ koju mi vršimo stvarno traži vrijeme da pozitivne bakterije odrade svoj posao. Imamo nekoliko bačvica koje nećemo otvarati do aprila naredne godine (šest mjeseci fermentacije), a imamo i jednu eksperimentalnu koju želimo da ostavimo čak godinu dana da fermentiše i dozrijeva pa tek onda da pravimo sos.”

Ljute papričice, ali i dio ostalog povrća i voća te svega potrebnog za sve pikanterije koje se krčkaju u njihovoj kuhinji Popovići uzgajaju na porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu na obroncima Kozare, a po potrebi svoje zalihe dopunjavaju kupovinom od lokalnih proizvođača.

“Mi uzgajamo dvadesetak različitih sorti ljutih papričica, uz nekoliko domaćih sorti, ostalo su egzotične sorte papričica. Neke od njih su Habanero, Jalapeno, Trinidad Moruga, Bhut Jolokia, Fatali, Cayenne, Amarilo i mnoge druge. Ove egzotične sorte protežu se od blago ljutih do ekstremno ljutih i mnogo su aromatičnije od domaćih ljutih papričica. A cilj nam je da donesemo nešto novo na vašu trpezu, da nadogradimo, obogatimo vaše jelo uz obaveznu dozu ljutine”, poručuje Popović.

Kada je u pitanju sam proces proizvodnje, Dragan pojašnjava da je put od sjemena ljute papričice do gotovog sosa veoma dug. Sve počinje  uzimanjem i čuvanjem sjemena iz zrelih plodova određenih sorti uz dokupljivanje sjemena.

“U februaru počinjemo sa osjemenjavanjem i naklijavanjem sjemena u klijalištu, slijedi pikiranje u saksije i držanje u toplom i osvijetljenom plasteniku do maja,  kada  biljke sadimo u baštu, druge plastenike, saksije, kante… Ljute papričice prilično su otporne biljke, ali vremenske prilike u našim krajevima prilično su nestabilne pa ih zaštitimo mrežom ili idu u plastenike. Onda slijedi period borbe s korovom, vjetrom, suncem, kišom i navodnjavanjem. Ali sa prvim plodovima to sve prerasta u neopisivu dozu sreće”, zadovoljan je Dragan.

Plodovi se beru krajem jula, pa sve do prvih mrazeva, kada se prave kuvani sosovi od svježih papričica, a dio odlazi na mljevenje i fermentaciju pa, u zavisnosti od sosa, nakon tri do osam mjeseci pravi se određeni sos. Zatim slijedi flaširanje i vrijeme kada sos mora odležati, otprilike 20 dana, da se svi okusi sjedine i da sos “odmori”, a onda na red dolazi degustacija.

Dragan navodi da cijela priča ispričana oko “CHILI POP’S-a” jeste njegova ideja, da su recepti njegovi, da on kuva sosove i radi veliki dio posla, ali da nema šanse da bi ovo uspio uraditi sam.

“Od sjemena pa do gotovog sosa uključio sam komplet porodicu – da budu dio ove moje ljute priče i to je nešto sjajno. Svi zajedno mnogo pažnje poklanjamo kvalitetu i zdravoj etici – ono što vi ne biste jeli, nemojte davati ni drugima. Nepromjenjiv uslov je da i dalje pravimo najkvalitetnije sosove i da se dobro porodično zabavimo dok zajedno radimo”, odlučan je Dragan.

Za kraj razgovora, Popović govori da plan za budućnost, kada su uzgoj papričica i proizvidnja sosova u pitanju, podrazumijeva da što više ljudi uvede u svijet ljutine.

“Važno nam je da budemo primijećeni. Mnogo smo osluškivali povratne informacije šta se to ljudima najviše svidjelo i u kojem smjeru treba da idemo. Ovu godinu uzeli smo kao prvu ozbiljnu, ali ipak eksperimentalnu proizvodnju i već sada znamo da neke proizvode sljedeće godine drugačije pravimo. Učimo se i u potrazi smo za idealnim receptima. Plan je da mnogo više papričica sadimo i mnogo više fermentišemo. Što se tiče vidljivosti na tržištu, želja nam je da nas prepoznaju restorani kao kvalitetan lokalni proizvod i da dobijemo podršku od marketa, jer imamo nemjerljivo kvalitetniji proizvod od komercijalnih ljutih proizvoda”, zaključuje Popović.

VRSTE SOSOVA

  • Sos poblanos

  • Sos borovnica

  • Sos baba roga

  • Sos crvena

  • Sos susamica

  • Sos višnja

  • Sos paprigano

  • Sos kidalica

(nezavisne)