U sječu badnjaka ide se u tišini, a evo šta se valja reći prilikom izbora drveta!

Božić i slava su najpoznatiji i najpopularniji praznici u našem narodnom kalendaru. Nasljeđeni su iz starinske religije, a tokom vremena su dobili sankciju crkve i hristijanizovali se, uključivši u sebe različite hrišćanske simbole, koji su nekada služili kao različiti rituali. Jedan od takvih je i sječa badnjaka, običaj po kojem se dan prije Božića i naziva Badnjim danom.

Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutro rano siječe i donosi pred kuću, da bi ga domaćin u svoj dom unio tek uveče, zajedno sa slamom i pečenicom.

Ovo drvo simboliše drvo koje su pastiri donijeli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Međutim, kako praznici predstavljaju narušavanje prirodnog toka vremena, badnjak istovremeno nagovještava i drvo krsta Hristovog. 

Običaj je da se po badnjak ide rano, prije izlaska sunca, kada domaćin sa sinovima ili unucima odlaži u šumu. Bira se obično mlado, pravo i zdravo stablo cerovog ili hrastovog drveta, koje treba da bude toliko da ga domaćin na ramenu može donijeti kući.

U sječu badnjaka ide se u tišini, a domaćin odlazi izvan vidokruga komšija, prolaznika i poznanika, koji bi mogli da donesu lošu sreću. Kada se odabere odgovarajuće drvo, treba se okrenuti ka istoku, prekrstiti se tri puta, pomenuvši Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik.

Drvo se takođe siječe na poseban način. Kako nalaže narodno vjerovanje, potrebno je zasjeći ga sekirom ukoso i to sa istočne strane. Badnjak se siječe sa tri snažna udarca, a ono što sekira ne posiječe, dovršava se lomljenjem i uvrtanjem, odnosno sukanjem, kako se u nekim krajevima govori.

Poželjno je da svaki badnjak ima jedan takav dio, koji se često naziva bradom. Prilikom sječe se vodi računa da badnjak padne direktno na zemlju, jer je loš znak da se zaustavi na nekome drvetu.

Nakon sječe badnjaka, prekida se tišina i odlazi se kući uz prazničnu pjesmu.

U božićnim pjesmama se Božić pojavljuje kao junak na konju koji radosno stiže  i glavni je gost na bogatoj porodičnoj večeri.

Vatra koja se pojavljuje spaljivanjem badnjaka bi trebalo da nam pomogne i donese plodnost, a običaj je da se vatra ne raspiruje duvajnem. U pojedinim mjestima, dio pepela koji je nastao od badnjaka se čuva da bi ga pomiješanog sa vodom pili protiv glavobolje.