Na Božić, prema starom narodnom običaju, u kuću dolazi specijalni gost koji porodici prvi čestita ovaj veliki praznik…

Božić je najradosniji hrišćanski praznik kojim se proslavlja rođenje Isusa Hrista. Prvi dan se uvijek obilježava 7. januara i praznuje se tri dana.

Pravoslavni vjernici obično rano ujutro odlaze na liturgiju, a oni koji su postili veliki božićni post, odlaze na pričest.

Na Božić, prema starom narodnom običaju, u kuću dolazi specijalni gost koji porodici prvi čestita ovaj veliki praznik.

Još sa vrata doziva domaćina i ostale ukućane, pozdravljajući ih sa “Hristos se rodi“, na šta mu oni uzvraćaju riječima “Vaistinu se rodi“.

Taj specijalni gost je obično muško kršteno dijete, a u narodu se zove položajnik ili polažajnik. Treba da bude zdrav, krepak i veseo, kako bi cijele naredne godine donosio sreću u kuću. Običaj je da ga domaćica daruje nekim simboličnim poklonom u znak zahvalnosti, nakon što domaćinima izrekne lijepe želje, a onda zapali grančicu badnjaka i ubaci u peć.

Za svečani ručak se cijela porodica okuplja oko bogate božićne trpeze, na kojoj se nalazi voće, povrće, meso, hljeb, kolači i razna druga jela. Na sto se iznosi pogača česnica, u koju se stavlja metalni novčić (zlatni, srebrni ili običan). Česnica se okreće kao slavski kolač, preliva vinom, i potom lomi na onoliko dijelova koliko ima ukućana.

Po narodnom vjerovanju, onaj ko dobije dio u kome je novčić – biće srećan cijele godine.

Domaćini tradicionalno na Badnji dan peku pečenicu, obično prase, koje se na trpezu iznosi na Božić. U nekim mjestima mladići tradicionalno poklanjaju djevojkama božićnicu – ukrašenu jabuku , ali se taj običaj do sada malo gdje zadržao.

Nakon svečanog porodičnog ručka, posjećuju se prijatelji, rodbina i kako bi se družili i jedni drugima čestitali praznik.

U narodu se od davnina vjerovalo da će sve što se okopa motikom uroditi plodom ako bi na Božić padala kiša.