Konzumiranje alkohola za vrijeme trudnoće može da uzrokuje smetnje u rastu i razvoju ploda, pa i da dovede do ozbiljnih oštećenja.

Buduće majke nedovoljno ozbiljno shvataju posljedice konzumacije alkohola, od kojih je najpogubniji fetalni alkoholni sindrom. Jer, na pojedina alkoholna pića se u nekim sredinama gleda kao na “dodatak” jelima, pa ih smatraju prehrambenim proizvodima. Bilo koja količina alkoholnih pića, u bilo koje doba trudnoće, štetna je za plod. Mišljenje uvreženo u narodu da je pivo dobro za mlijeko ili crno vino za anemične trudnice, pogrešno je.

Ni kap alkohola!

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, u trudnoći ne smiju da se piju alkoholna pića (odnosi se na sve vrste), čak ni u najmanjim količinama. Ne postoji razdoblje tokom graviditeta kada je bezbjedno da se konzumiraju.

Stoga ni pola čaše piva nakon ručka ne dolazi u obzir, na šta mnogi nagovaraju trudnice, sa željom da im ugode. Ali, tako može da se nanese nepopravljiva šteta bebi. Jer, kada mama pije, i beba pije, s obzirom da su povezani preko krvnih sudova i posteljice.

Sve što trudnice unose u svoj organizam, konzumiraju i njihove bebe! Alkohol je posebno štetan, jer plod nema enzime koji su potrebni za razgradnju alkohola. On onemogućava normalno snabdijevanje kiseonikom i hranljivim materijama, koji su neophodni za normalan razvoj djetetovog mozga i ostalih organa.

Potvrda lošeg uticaja

Još od antičkih vremena, znalo se da je alkohol štetan u trudnoći, zbog čega se nastojalo da se buduće majke spriječe u njegovom konzumiranju. Zakoni stare Kartagine, mudrosti jevrejskog Talmuda, kao i preporuke Platona i Aristotela, na različite načine su dovodili alkoholizam u vezu sa lošim ishodom trudnoće, ali i po zdravlje bebe. Stotinama godina kasnije, u Engleskoj je 1899. objavljen prvi naučni rad o istraživanju uticaja alkohola na zdravlje djece, i njegovom pogubnom djelovanju.

Tek 1968. godine, francuski ljekar Lamoan je objavio otkriće o simptomima koji su uzrokovani teratogenim učinkom alkohola (uzrokovanje anomalija kod ploda). Istraživanja se od tog vremena intenziviraju, a 1973. godine američki ljekar Džons otkriva specifičan skup simptoma, koji je danas poznat pod nazivom fetalni alkoholni sindrom.

Teški poremećaji

Posljedice konzumiranja alkohola može da bude pobačaj, mrtvorođenje, prijevremeni porođaj i postporođajne komplikacije kod novorođenčeta. Međutim, postoje i razna oštećenja koja su vidljiva na bebi, a koja spadaju u fetalni alkoholni spektar – FASD. U pitanju je zajednički naziv za sve poremećaje koji se javljaju kod djece izložene alkoholu tokom trudnoće, a fetalni alkoholni sindrom – FAS je najteži od njih. Djeca sa fetalnim alkoholnim sindromom imaju usporen tjelesni rast, promijenjene crte lica, anomalije unutrašnjih organa, promjene u građi mozga i psihičkom razvoju, a mogu i da pokazuju znakove mentalne retardacije, kao i poremećaje u ponašanju.

Posljedice sa odloženim dejstvom

Simptomi sindroma ne moraju da budu vidljivi odmah nakon rođenja, već mogu da se pokažu i tokom odrastanja.

Fetalni alkoholni sindrom ne prolazi, ne može da se izliječi, već bolesno dijete ima teškoća kasnije, kao odrastao čovjek, tokom cijelog života. Konzumiranje alkohola je uvijek štetno za trudnice, a najopasnije je opijanje većom količinom za kratko vrijeme. Učinak alkohola je individualan kod svakog djeteta, a zavisi od niza faktora vezanih za majku i plod (stanje uhranjenosti, prehrambene navike, genetika). Dakle, alkohol ne mora da prouzrokuje poremećaje kod svakog djeteta, jer je i svaka trudnoća različita. Međutim, šteta za neku djecu je toliko velika da nijedna razumna trudnica ne bi trebalo da prihvati taj rizik i konzumira alkohol! Stoga bi na svakom alkoholnom piću sa razlogom trebalo da stoji upozorenje kako je štetno za buduće majke, kao što je to slučaj sa cigaretama.

Alkohol onemogućava normalno snabdijevanje kiseonikom i hranljivim materijama, koji su neophodni za normalan razvoj bebinog mozga i ostalih organa.