Djeca sve kasnije nauče da govore, a logopedi upozoravaju da su krivci za to nove tehnologije koje utiču čak i na to da mališani, kada progovore, često pričaju na mješavini srpskog i engleskog jezika.

Pretjerana upotreba mobilnih telefona, tableta, televizije djeci od malih nogu usađuju životne navike koje rezultiraju time da djeca u četvrtoj godini znaju da kažu samo po nekoliko riječi.

“Mama” i “tata” su riječi koje djeca često prvo izgovore. I dok je nekada bilo normalno da se ove riječi čuju oko prvog rođendana, danas se to dešava nerijetko tek oko četvrtog.

Roditelji se teško suočavaju sa poteškoćama u govoru svoje djece, podsvjesno smatrajući to svojim ličnim porazom, te dugo vremenu poriču da problem postoji. Korišćenjem tableta i mobilnih telefona, mališani ostvaruju samo pasivnu komunikaciju, koja uopšte ne razvija govor.

Iskustva pedijatara svjedoče da djeca ne samo da ne progovaraju na vrijeme, nego posljednjih godina imaju sve više malih pacijenata sa govornim manama.

– Nekad je bilo rijetkost da se sretne dijete sa komunikativnim problemima, danas svako od nas u bliskom okruženju ima nekog ko se s tim bori. Potpuno je svejedno da li je televizor, tablet, računar ili telefon, oni su napravljeni tako da je dijete tu pasivan konzument zadovoljstva, ne daje nikavu akciju, a prima nekakvo zadovoljstvo.

Prenaglašene su sve senzorne stimulacije, jarke boje, intenzivni zvuci.

Dijete uvlače u virtuelno i ono iz toga crpi zadovoljstvo, dok se vrijeme podmuklo produžava, od 10 minuta lako se dođe do par sati dnevno pred ekranom. Dijete poslije ne vidi zadovoljstvo u realnom svijetu gdje boje nisu jarke, a zvuci toliko melodični – pričaju defektolozi i logopedi.

Mješavina dva jezika Logopedske ordinacije tako su prepune dvogodišnjaka i trogodišnjaka koji još nisu progovorili ni riječ.

Neki zbog prečestog gledanja raznih dječjih programa i crtaća, progovore i na izmišljenoj mješavini engleskog i srpskog jezika.

Kasnije tokom školovanja takva djeca često imaju problema sa čitanjem i pisanjem. Komunikacija se kod bebe razvija već sa nekoliko mjeseci, neverbalni kontakti sa roditeljima su prvi znaci koje logopedi mogu da prate.

Oko prvog rođendana počinju prve riječi sa značenjem, mogu biti onomatopeje, ne moraju biti pravilno artikulisane, dijete može da kaže “av av”, ali ako je jasno da misli na psa, to je već riječ sa značenjem.

S druge strane, dijete može da pravilno izgovara “mama”, ali ako joj se ne obraća ili je ne zove, onda je to problem.

Kada kod logopeda sa dvije godine već bi trebalo da ima vokabular od 250 do 500 riječi. Tada počinje i gramatički razvoj, prvo udvajanje riječi, koje opet ne moraju biti pravilno artikulisane, ali moraju biti riječi sa značenjem. To je važna prekretnica u odrastanju.

Zbog toga, prije nego što ovlada realnim svijetom, ne treba ga uvlačiti u virtuelni. Sadržaji preko ekrana moraju se dozirati i pravilno koristiti, odnosno u svrhu zajedničke igre.

– Poslije dvije i po godine zabrinuli smo se, jer je naš sin tada jedva progovarao nekoliko riječi. Do tada smo slušali “komšijske” utjehe kako je “onaj tamo” progovorio sa pet i sada je advokat. Obratili smo se pedijatru, pa logopedu. Dobili smo savjete kako da promijenimo komunikaciju, da je prilagodimo, uprostimo. Krenuli smo gotovo sve iz početka i borba je počela. Za svaku novu riječ. Ne mogu vam opisati radost kada dijete nauči novu riječ. Nakon godinu dana, već smo zapravo razgovarali o svemu s njim – naglašava majka M. N.

Roditelji se ne javljaju iz straha

– Često se dešava da djeca sa dvije godine ne progovore, onda se roditelji pitaju šta je, a ti znaci su se vidjeli već u prvoj godini.

Roditelji se ne javljaju iz straha. Prva stvar na koju pomisle je autizam, a uopšte ne mora biti to, može biti blagi zastoj koji sa jednostvanim savjetima može da dovede do rješenja problema. Roditelje ne treba plašiti. Ali ako se čeka i odlaže, taj problem se umnožava. Znate kako kažu „sve je u redu, samo ne priča“… Ne može biti sve u redu ako „samo“ ne priča. Dijete tada trpi veliku frustraciju, intelektualno se razvija, a ne može da govori – ističu stručnjaci.