Alergijske bolesti su u u stalnom porastu proteklih nekoliko decenija. Neke nove alergijske reakcije se u novije vrijeme lakše otkrivaju, zahvaljujući savremenim dijagnostičkim testovima, a druge su prisutne više od pola vijeka, skoro sve znamo o njima, ali su i dalje u središtu pažnje stručne javnosti, roditelja, ali i zdravstvenog sistema u cjelini, imajući u vidu troškove koje “povlače” za sobom.

Tu je visoko na listi “problematičnih” alergijskih oboljenja svakako alergija na kravlje mlijeko.

  • Kako nastaje alergija na kravlje mlijeko

Alergija na kravlje mlijeko je zapravo alergija na proteine kravljeg mlijeka!

Kravlje mlijeko sadrži potpuno drugačije proteine od majčinog mlijeka, pa su potencijalna opasnost za bebu. Oni su “nezgrapni” i krupni, a kada prođu kroz crijeva bivaju prepoznati (od strane imunog sistema djeteta) kao “strani” i počinje veoma kompleksna rekacija stvaranja antitijela koja pokreću alergijsku reakciju.

Alergijska reakcija na proteine kravljeg mlijeka može biti brza, kada se vidi u prvim satima (rjeđe danima) od prvog kontakta sa kravljim mlijekom, ali nekada i podmukla – odložena, pa se na nju ne misli i nastaje danima i nedjeljama poslije korišćenja kravljeg mlijeka.

  • Kada se javlja?

Alergija na kravlje mlijeko je najčešća nutritivna alergija u prve dvije godine života!

Skoro uvijek se javlja kod beba, poslije kontakta sa kravljim mlijekom (ili prerađevinama) u prvoj ili drugoj godini života. Daleko rjeđe (ali, može) se javlja kod starije djece koja prethodno nisu imala alergiju na proteine kravljeg mlijeka.

Opisana je i kod odraslih, ali obično poslije neke akutne ili hronične bolesti crijeva koja je dovela do alergijske reakcije na hranu.

  • Da li nasljedni faktor ima uticaja na ovu vrstu alergije?

Naravno da ima!

Kao i kod ostalih alergijskih bolesti, suština je u predispoziciji djeteta koja se naziva atopijska konstitucija! Obično se nađe neko u porodici ko ima alergijske bolesti, ali dijete može biti i prvi član familije koji ima manifetnu alergiju.

Postoji staro i provjereno pravilo “ne nasljeđuje se alergija, već SKLONOST ka alergiji”. Zato, NE mora neko u porodici imati alergiju baš na kravlje mlijeko, već i neka druga alergijska bolest je pokazatelj skolonosti ka ovoj vrsti problema.

  • Kako se prepoznaje?

Prvi važan podatak je vrijeme kada dijete počinje da pije kravlje mlijeko! Reakcija, koju nazivamo BRZA se dešava tog dana (rjeđe narednih dana) i vidi se kao osip po koži (obično počinje oko usta), ponekad je praćen diskretnim otok usnica. Moguće je i da beba dobije proliv, ali i “nagla” pojava grčeva (kolika) koje podsjete roditelje na bebine grčeve iz prviha par mjeseci života, može nagovjestiti alergiju na proteine kravljeg mlijeka.

Druga vrsta reakcije je SPORA ili odložena, pa se teže otkriva. Javljaju se takozvani nespecifični simptomi – beba je nervozna, povremeno odbija da jede, ima poneku lošu stolicu, pa onda izgleda kao da je sve u redu, pa opet problemi sa hranom, a neke bebe uspore napredovanje u težini.

Onda počinje problem sa kožom – nastaje ekcem (atopijski dermatitis), a kod djece koja su već imala problem sa kožom, ekcem se intezivira, pa to obično bude prvi “dijagnostički” korak ka alergiji na proteine kravljeg mlijeka.

  • Kako se stiže do dijagnoze?

Kada pedijatar posumnja na alergiju na proteine kravljeg  mlijeka moguće je uraditi alergijske testove na proteine kravljeg mlijeka (“kožne probe” ili određivanje antitela E klase na ove proteine) koji mogu potvrditi dijagnozu (kada su “pozitivni”).

Ipak, NEGATIVAN test NE znači da dijete NEMA alergiju! Zato je praćenje detetove reakcije na kravlje mlijeko “zakon” i to je obično dovoljno da se postavi “osnovana sumnja” i prekine davanje kravljeg mlijeka! Kada se simptomi i znaci postepeno povuku (poslije ukidanja kravljeg mlijeka) znamo da smo na pravom putu!

  • Kako dojenje utiče na ovu alergijsku bolest?

FENOMENALNO!

Dojenje je najbolja preventiva – produženo dojenje smanjuje vjerovatnoću nastanka alergije na kravlje mlijeko u kasnijim mjesecima i godinama djetetovog života, tu NEMA dileme! To su potvrdile brojne medicinske studije, ali i iskustvo pedijatara i roditelja širom svijeta!

  • Može li beba preko majčinog mlijeka imati alergiju na kravlje mlijeko?

Može, ali se ovo baš rijetko dešava!

Čim pedijatar posumnja na ovu  rijetku varijantu alergije na proteine kravljeg mlijeka, savjetuje se majci da prekine unos mlijeka i mliječnih proizvoda, pa rezultat stiže veoma brzo.

  • A šta je sa intolerancijom na laktozu – mliječni šećer?

To je potpuno druga “priča”!

Intolerancija NIJE alergija, već nemogućnost djetetovih crijeva da vare mliječni šećer (laktozu). Obično je prolazna kod beba, i javlja se poslije infekcija crijeva.

U kasnijim godinama može biti i trajna intolerancija (rijetka kod djece, ali je ima kod odraslih), a rješava se upotrebom mlijeka BEZ laktoze!

  • Da li ostaje za čitav život?

Srećom, NE!

Kada se isključe proteini kravljeg mlijeka iz ishrane djeteta, i STRIKTNO se vodi računa o tome, alergija na kravlje mlijeko je PROLAZNA kod ogromne većine djece. Obično prolazi do kraja druge godine života, ali ponovno uvođenje mlijeka (i mliječnih proizvoda) treba da je postepeno i uz kontrolu pedijatra!

  • Kako se liječi?

Jednostavno – ukidanjem kravljeg mlijeka i prerađevina od kravljeg mlijeka!

  • Pa šta beba da jede i pije?

Da majka doji bebu, ako ima mlijeka!

Ako je dojenje nemoguće, prvi korak su mliječne formule (HA – hipoalergijske formule) koje sadrže hidrolizate mliječnih proteina. To su formule u kojima su veliki proteini kravljeg mlijeka “isjeckani” posebnim (strogo kontrolisanim) postupcima, pa imaju daleko manji alergijski potencijal. Naravno, pedijatar će objasniti sve detalje vezane za ishranu bebe, ali su hipoalergijske formule postale stube borbe sa alergijama na kravlje mlijeko kod beba!

Ukoliko se alergija nastavi i uz striktnu “poštedu” od kravljeg mlijeka, i primenu hipoalergijske formule, potrebno je da dijete vidi pedijatar-gastroenterolog i napravi dalji plan ishrane.

  • Da li će i sljedeće dijete imati isti problem?

Ne mora da znači!

Ipak, veće su šanse da će brat ili sestra imati alergiju na proteine kravljeg mlijeka!

Inače, i bez nutritivne alergije u porodici šansa da se alergija na kravlje mlijeko desi je oko 15%! Ovaj procenat se udvostručava kad jedan od bliskih srodnika ima dokazanu alergiju na proteine kravljeg mlijeka. Zato je oprez zaista potreban!

  • Može li se spriječiti?

Može!

Prvi korak je svakako dojenje! NEMA bolje preventive od dojenja, a majčino mlijeko je nezamjenjivo i ubjedljivo najbolja hrana za bebe! Produženo dojenje (kako smo već istakli) je najbolja prevencija.

Drugi korak je da se ne žuri sa uvođenjem kravljeg mlijeka! Ogromna većina pedijatar i nutricionista se slaže da prva godina NIJE za “čisto” kravlje mlijeko! Ovo važi i za “razblaženo” kravlje mlijeko, jer miješanje sa vodom ne umanjuje alergijski potencijal proteina kravljeg mlijeka! Ovo važi za SVE bebe, a NAROČITO za one koje u porodici imaju nutritivne alergije.

I druga godina života nosi “rizik” od alergije kod predisponirane djece, pa je upotreba kravljeg mlijeka “pod znakom pitanja”. Daleko su bezbjednije mliječne formule koje su osmišljenje za ovaj uzrast, jer drastično umanjuju rizik od alergije na proteine kravljeg mlijeka.

  • Mogu li probiotici pomoći?

MOGU!

Probiotici, a naročito simbiotici (koji pored probitoskih bakterija sadrže i supstance koje pomažu njihovo razmnožavanje i djelovanje u crijevima) imaju brojna korisna dejstva, a jedno se ogleda u prevenciji alergija, pa i alergija na priteine kravljeg mlijeka.