U nastavku pročitajte mišljenje stručnjaka o tome kako spriječiti i liječiti pretjerano razmnožavanje mikroba u vagini…

Vaginalne infekcije su čest medicinski problem sa kojim se danas suočavaju žene, te je mnogo okidača za pretjerano razmnožavanje mikroba.

Uzroci poremećaja ravnoteže u vaginalnoj flori su višestruki:

  • Pad imuniteta zbog neke bolesti ili stresa
  • Ishrane koja sadrži previše rafiniranih ugljenih hidrata, poput slatkiša i proizvoda od bijelog brašna
  • Pretjerana upotreba sredstava za intimnu njegu
  • Često kupanje u bazenu
  • Višednevno korišćenja tampona
  • Posljedica terapije antibioticima, a česte su i u trudnoći

U spomenutim slučajevima dolazi do promjene prirodne kiselosti (pH) vagine i smanjuje se broj dobrih, zaštitnih bakterija, što omogućuje razmnožavanje štetnih mikroba.

Najčešći uzročnici vaginalnih infekcija su gljivice, bakterije i jednostanični organizam Trichomonas vaginalis.

Gljivične infekcije najčešće su uzrokovane gljivicom Kandida albicans, koja živi u ljudskom tijelu, ne uzrokujući tegobe ako je prisutna u manjem broju.

Ako vagina ima uravnoteženu floru Kandida neće da izazove vaginalne infekcije, odnosno ako u njoj prevladava dobra bakterija koja proizvodi mliječnu kiselinu i održava normalni pH (kiselost) vagine oko 4,5.

“Kada su štetni mikroorganizmi u manjini, žene imaju normalan bjelkasti iscjedak, gotovo bez mirisa, koji malo varira u količini i konzistenciji u zavisnosti od faze ciklusa i životnoj dobi. Ali, ako Kandida počne pretjerano da se razmnožava, dolazi do svraba, te crvenila vagine i pojačanog iscjetka koji se najčešće opisuje kao grudičast ili sirast”, objašnjavaju stručnjaci.

Kako se liječe gljivice?

“Gljivičnu infekciju treba liječiti kako bi se smanjila količina gljivica i obnovila vaginalna flora. U periodu od tri do sedam dana treba primjenjivati vaginalete naveče,  a preko dana nanositi kremu sa spoljašnje strane.

Treba se suzdržati od polnih odnosa da ne bi dodatno iritirali sluznicu. Nakon osnovne terapije, duže vrijeme treba uzimati vaginalne pripravke s probioticima kako bi se uravnotežila vaginalna flora”, kažu ginekolozi.

Oni kažu da su gljivične i bakterijske vaginalne infekcije podjednako učestale, ali su bakterijske opasnije.

Kako se liječe bakteriije?

Često nisu uočljivi simptomi, pa mnoge žene nisu ni svjesne da imaju infekciju. One se većinom otkrivaju ispitivanjima kao što su cervikalni brisevi i papa test.

Zato je vrlo važno ići na redovne ginekološke kontrole i živjeti zdravo, što svakako podrazumijeva ishranu sa što više prirodnih, a što manje industrijski prerađenih (rafiniranih) namirnica.

Vaginalna infekcija

Među bakterijskim infekcijama učestala je vaginoza – dugoročni poremećaj pH (kiselosti) vagine kada nad dobrim bakterijama prevladaju one koje uzrokuju tegobe, a među njima je najčešća Gardnerella vaginalis. Tipični simptom je obilniji, bijeli, kremasti vaginalni iscjedak, često s neugodnim “ribljim“ mirisom, ponekad uz blaži svrab ili peckanje.

Terapija podrazumijeva uzimanje probiotika, uz tek povremene i kratkotrajne lijekove antibiotika.

Neke bakterijske infekcije su polno prenosive, npr. gonoreja, ureaplazma, mikoplazma, klamidija. Te infekcije mogu, ali i ne moraju izazvati pojačani žućkasti iscjedak i osjećaj pečenja.

Ureaplazma i mikoplazma moguda izazovu smetnje pri mokrenju, ali i da povećaju rizik od spontanog pobačaja i prijevremenog porođaja.

Klamidija izaziva upalu vrata materice što je “plodno tlo“ za HPV (infekciju humanim papiloma virusom), a takođe može da izazove upalu jajovoda, što je najčešći razlog vanmaternične trudnoće (u slučaju djelimično začepljenih jajovoda) ili onemogućenog zanošenja prirodnim putem (kod kompletno začepljenih jajovoda), kažu ginekolozi.

S obzirom na to da su klamidija, ureaplazma i mikoplazma polno prenosive, i kod muškaraca izazivaju upale u polnom i mokraćnom sistemu, potrebno je da se oba partnera liječe.  Obično se primjenjuju antibiotici u tabletama, paralelno s vaginaletama.

Nakon terapije obavezno treba prekontrolisati mikrobiološke nalaze, jer sama terapija ne garantuje izlječenje…

Doktori naglašavaju da se žene i njihovi partneri ne smiju sami “liječiti“ bez savjetovanja sa stručnjakom. Tako se najčešće stvara začarani krug u kojem se infekcije ponavljaju.

Kako spriječiti pojavu gljivica i bakterija?

Žene koje su sklonije vaginalnim infekcijama trebalo bi da održavaju pH vagine povremenom primjenom probiotskih vaginaleta, izbjegavanjem rafiniranih ugljenih hidrata, izbjegavanjem kupanja u bazenu, te upotrebom kondoma tokom seksualnog odnosa. Takođe, treba izbjegavati upotrebu tampona i ne pretjerivati sa sredstvima za intimnu njegu.

Nikako se ne smije vagina ispirati vodom ili raznim preparatima (to se radi samo u određenim slučajevima, u sklopu neke terapije), jer se time narušava pH vagine. Ako morate uzimati antibiotike, tokom same terapije treba započeti i s primjenom vaginaleta s probioticima, kako bi se lakše održala normalna flora vagine.

Za prevenciju i terapiju vaginalnih infekcija, po preporuci ginekologa mogu se upotrebljavati i pripravci na biljnoj bazi, npr. vaginalete s kantarionovim uljem, čajevcem, kokosovim uljem, ekstraktom bijelog luka.

Na internetu često možete naići savjete o “namakanju“ tampona u eterična ulja, ali to nema smisla, jer tampon većinom duboko upije ulje, a uz to se dugotrajnim stajanjem tampona u vagini stvara “hrana“ za bakterije.