Kada će Srpska konačno dobiti dugo očekivani zakon o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu, još nije poznato, a još nije gotov ni prednacrt ovog zakonskog rješenja.

Da je ovakav zakon i te kako potreban, smatraju u Savezu sindikata RS, ali i u Udruženju građana Republike Srpske “Stop Mobbing”, odakle su nam potvrdili da su tokom ove godine već imali 49 prijava, s tim što vjeruju da je broj neprijavljenih slučajeva daleko veći.

Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata RS, ističe za “Nezavisne” da je zakon o sprečavanju zlostavljanja na radnom mjestu i u Memorandumu o zajedničkim mjerama, koji je u decembru 2017. godine Savez zaključio s Vladom RS, definisan kao jedan od zakona koje je potrebno donijeti da bi se unaprijedilo radno zakonodavstvo.

“Na tom zakonu se radi i mi očekujemo da on uskoro uđe u formu prednacrta i nakon toga u skupštinsku proceduru. Očekujemo da će taj zakon biti usvojen u toku ove godine, zajedno sa izmjenama i dopunama Zakona o radu. Smatramo da će time biti unaprijeđeno radno zakonodavstvo u RS”, naveo je Stanković.

Udruženje građana Republike Srpske “Stop Mobbing” u proteklim godinama bilo je zatrpano prijavama koje se odnose na mobing.

“Od 2008. do prošle godine dobili smo 2.362 prijave iz BiH, što poštom, što mejlom, što telefonski. Prijave koje smo dobili odnose se na ponižavanje, stalne kritike, nedozvoljavanje korištenja godišnjih odmora, nemogućnost da ljudi koji su stvarno bolesni idu na bolovanje i tako dalje”, rekla je za “Nezavisne” Anica Ramić, predsjednik Udruženja “Stop Mobbing”.

Prema njenim riječima, u Zakonu o radu je šturo i nedovoljno dobro razrađena oblast koja se odnosi na mobing.

“Tako da bi se antimobing zakon odnosio samo na mobing, što bi bilo dobro. Sudije i tužioci sada kažu da nisu dobro upoznati sa pojmom mobinga, što je problem”, navela je Ramićeva. Kako nam je pojasnila, nakon što im radnik prijavi mobing, procedura obuhvata nekoliko koraka. Prijavilac im pisanim putem dostavi prijavu, a oni to potom daju njihovom pravniku, kako bi se utvrdilo ima li u konkretnom slučaju elemenata mobinga.

“Ako takvih elemenata ima, mi prijaviocu savjetujemo da se mi obratimo ombudsmanu te tražimo savjete od Ministarstva rada ili Ministarstva pravde, a potom radnika obavještavamo o tome šta je urađeno. Nakon toga on odlučuje šta će dalje raditi – odnosno hoće li ići na sud”, pojašnjava Ramićeva te dodaje da sve to rade volonterski, odnosno svoje usluge ne naplaćuju.

Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS rekli su za “Nezavisne” da je radna grupa u završnoj fazi izrade prednacrta ovog zakona. U ovom trenutku nisu nam mogli reći kada će taj akt biti upućen u proceduru usvajanja, kao ni koje kazne su predviđene za zlostavljanje na radnom mjestu.

(nezavisne)