Osim posta na vodi, tu je još nekoliko važnih običaja…
Danas je Veliki petak, dan kojim se obilježava raspeće Isusa Hrista. Ovo je najtužniji dan za sve hrišćanske vjernike. Ovim činom Gospod je pristao na žrtvu raspeća na krst, i time primio sve grijehove čovječanstva na sebe.
Kao što je Hristos prorekao na Tajnoj večeri, prije petka ujutro, apostol Petar se, u strahu da i njega ne zatvore i kazne, tri puta odrekao svog Gospoda.
Izdajnik Juda, kad je saznao da je Isus osuđen na smrt, mučen grižom savjesti objesio se.
Na taj dan crkva se sjeća događaja koji su neposredno prethodili raspeću.
Počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: “Raspni ga!”. Zatim, nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima riječima: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”.
Na Veliki petak se ne služi liturgija, osim ako su Blagovijesti. Strogo se posti i jede se samo suvi hljeb i pije voda. Običaj je da se farbaju vaskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv.
Takođe se i ne pjeva, ne veseli se, a od Velikog četvrtka do Vaskrsa, nedjelje kada je Isus vaskrsao, ne zvone crkvena zvona, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti, nego se vrijeme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.
Večernjim bogosluženjima na Veliki petak obilježava se vrijeme smrti i skidanja sa krsta tijela Gospodnjeg, kada se na posebno ukrašen sto ispred oltara koji predstavlja Hristov grob iznosi plaštanica.
Sveštenici iznose crvenu plaštanicu i tri puta, uz zvuke klepala, obilaze oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu.
Ovaj dan hrišćanske žalosti je i posljednji i najznačajnijih u nedjelji stradanja za sav hrišćanski svijet, a njegova smrt je uvod u radost Vaskrsenja koje pravoslavna crkva ove godine obilježava u nedjelju, 19. aprila. U pravoslavnim crkvama se na Veliki petak ne služe liturgije, već carski časovi sa čitanjem dijelova jevanđelja o događajima u dane stradanja.
Žene na ovaj dan tradicionalno farbaju vaskršnja jaja i pripremaju bogatu porodičnu trpezu za predstojeći praznik.
Domaćica se najprije prekrsti i pomoli Bogu, zatim u sud sa vodom, u kome će kuhati i farbati jaja, dodaje malo osvećene vodice, vaskršnje ili bogojavljenske.
Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove se “čuvarkuća“.
