Dok se u svijetu govori o firmama koje imaju svoje igraonice u kojima majke tokom pauze mogu dojiti djecu ili se igrati s njima, porodilje u BiH i dalje se bore osigurati osnovno zakonsko pravo na porodiljski dopust od godinu dana. Stoga, priča o dojenju djeteta na radnom mjestu zvuči gotovo kao utopija za većinu majki u BiH.

Nažalost, sve češća je praksa da se majke moraju vratiti na posao prije nego dijete napuni godinu dana. Ostaviti na osam sati dojenče od nekoliko mjeseci stresno je i za majku i dijete, naročito kada se odlaskom na posao ugrožava dojenje, a samim time i zdravlje majke i djeteta.

Da bi stvari bile jasnije, podsjeća se na odredbe zakona o radu u oba entiteta i Distriktu Brčko.

Naime, u FBiH žena koja doji dijete, a koja nakon korištenja porođajnog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo da odsustvuje s posla dva puta dnevno u trajanju od po sat vremena radi dojenja, sve dok dijete ne napuni jednu godinu. Isto se navodi i u Zakonu o radu Brčko Distrikta, dok je majkama na području Republike Srpske dozvoljena pauza za dojenje u trajanju od 60 minuta.

Iako je već iz zakona očigledno da nije isto biti majka u FBiH i majka u RS, sve porodilje u BiH barem su jednako tretirane kada je riječ o nepoštivanju pojedinih zakonskih odredbi. U potrazi za pojašnjenjem kako poslodavci u praksi regulišu korištenje pauze za dojenje ili zašto majke ne traže tu pauzu, nailazimo na mnoštvo poteškoća.

Nadležna ministarstva bez podataka

Na pitanja o porodiljskim pravima iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike nisu imali baš mnogo za reći. Nakon dugih citiranja članova Zakona o radu FBiH, na kraju njihovog odgovora samo stoji: “Ne raspolažemo podacima o broju korisnika prava na porođajno odsustvo i prava na odsustvo s posla radi dojenja djeteta na nivou FBiH”.

U resornim kantonalnim ministarstvima raspolažu barem podacima o ženama koje su koristile pravo na porođajno odsustvo tokom godine. Ipak, ne vode detaljne statistike o očevima koji su koristili pravo na porodiljsko odsustvo, što je, pak, tema druge priče. Kada je riječ o pravima majki na uzimanje pauze za dojenje djeteta, iz ministarstava za rad i socijalnu politiku Kantona Sarajevo, Zeničko-dobojskog kantona i Hercegovačko-neretvanskog kantona odgovorili su da isključivo poslodavci raspolažu podacima o porodiljama koje koriste ovo pravo.

– Ministarstvo nema zakonsku obavezu da vodi evidenciju o podacima koji se odnose na broj žena koje su koristile pravo na odsustvo s posla radi dojenja djeteta – rekli su iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNK.

Pored toga, iz ministarstava nam nisu mogli odgovoriti ni kakve su procedure pribavljanja potvrde kojom majka sebi osigurava pravo na korištenje pauze radi dojenja.

Javni fond za dječiju zaštitu RS, s druge strane, vodi detaljnu statistiku o majkama i očevima koji koriste pravo na porodiljskog odsustvo.

Ipak, ni ova ustanova ne poznaje kako porodilje mogu pribaviti potvrde za dojenje djece, te da li koriste ovo pravo.

U isto vrijeme, zavodi za javno zdravstvo i pedijatri ističu da majke koje doje djecu na taj način štite svoju bebu od bolesti i pothranjenosti. Stoga i čudi da u ustanovi koja brine za zaštitu djece nemaju baš mnogo za reći o pravu majki na dojenje djece u toku radnog vremena.

Nemaju mnogo za reći ni poslodavci.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, govori da sve žene uglavnom koriste pravo na porodiljsko odsustvo, ali kako “nema iskustva kada je riječ o pauzama za dojenje djece”. U svom odgovoru on se pak osvrće na zloupotrebe tokom trudnoće.

– Znate, ima tu ima dosta zloupotreba. Ono s čim sam se ja susretao jeste zloupotreba bolovanja u toku trudnoće. Žene u velikoj većini tokom trudnoće koriste bolovanje. Medicinski gledano, to ne ide, mi smo zdrava nacija. Trudnoća nije patološko stanje, to je normalno stanje žene – odgovorio je Smailbegović.

Sarajevski otvoreni centar koji se, između ostalog, bori za prava žena, redovno zaprima brojne žalbe porodilja, ali su u ovom slučaju odgovorili da nemaju podatke “s terena” o dosljednosti korištenja prava na odsustvo radi dojenja, te da najadekvatnije odgovore potražimo u nadležnim ministarstvima rada i socijalne politike.

Praktično teško koristiti pravo

Na kraju, najbolje same majke znaju kako im je, što nam potvrđuje odgovor majke savjetnice za dojenje Inicijative “Dojenje je IN” Lejle Kapidžić. Prema njenom iskustvu rada s porodiljama, žene koje su željele ostvariti svoja zakonska prava na pauzu za dojenje većinom su nailazile na razumijevanje svojih kolektiva. Međutim, dodaje da je praktično veoma teško koristiti ovo pravo.

– Korištenje pauze za dojenje je ograničeno i onemogućeno zbog udaljenosti mjesta rada i mjesta gdje boravi dijete, zbog prirode posla, nedostatka adekvatnog prijevoza… – kaže Kapidžićeva.

Ona dodaje da svoja zakonska prava na olakšice tokom dojenja žene znatno lakše ostvaruju u državnim institucijama i javnim preduzećima. S druge strane, značajan broj žena ne ostvaruju svoja prava na dojenje zbog nepoznavanja zakona.

– Radna sredina u periodu prilagođavanja može puno pomoći razumijevanjem povremene neophodnosti kašnjenja ili ranijeg izlaska s posla. Na ovaj način dijete će znati da se majka vraća i da se njihova veza neometano nastavlja. Žena znatno lakše prihvata proces odvajanja i njen organizam znatno blaže reaguje na novi ritam dojenja. Dojenje nastavlja da obezbjeđuje ‘ono naše vrijeme’ opuštanja, mira i povezivanja – pojašnjava ona.

Vrijedi podsjetiti i na preporuke Svjetske zdravstvene zajednice o ishrani dojenčadi prema kojima se bebe trebaju dojiti šest mjeseci bez dodavanja ičeg drugog, a potom se preporučuje dojenje uz krutu hranu do dvije godine djetetovog života.

– Svaki prekid dojenja dojenja je stresan, i za majku i za dijete, bez obzira kad se dešava. Sa aspekta djetetove ishrane, ako se dešava prije navršene godine djetetovog života kad je majčino mlijeko i dalje glavna hrana za dojenče, prekid dojenja povlači i određene zdravstvene rizike i neophodnost uključivanja stručnog medicinskog savjetovanja o ishrani djeteta i načinu nadomještanja majčinog mlijeka. Dijete će sigurno znatno teže podnijeti duža odvajanja od majke ako ostane u potpunosti bez one najsnažnije veze i kontakta, utjehe koje mu dojenje pruža. Žene su najčešće mjesecima prije pod stresom i u brizi kako će se situacija razvijati. Često se kreće u prestanak dojenja puno ranije kao priprema za povratak na posao, a to je velika šteta i gubitak i za ženu i za dijete, sa psihičkog i zdravstvenog stanovišta – ističe Kapidžićeva.

Majka savjetnica na kraju ohrabruje sve porodilje da nastave s dojenjem i nakon povratka na posao, u svakoj mogućoj mjeri koja će biti prihvatljiva za njihovu porodicu.

Danas su dostupni mnogi izvori praktičnih savjeta kako to što jednostavnije i uspješnije učiniti, a najučinkovitije je potražiti nekoga sa sličnim iskustvom u svojoj okolini, piše Klix.

Zapratite nas i putem Vibera. Kliknite OVDJE i pridružite nam se! 🙂