Imajući u vidu sve fizičke promjene tokom trudnoće, psihičko stanje se ponekad stavlja u drugi plan, a sav fokus je na fizičkom zdravlju trudnice. Međutim, hormonalni disbalans do koga dolazi već u ranoj trudnoći i koji se zadržava i neko vrijeme nakon porođaja, usloviće nastanak bihejvioralnih promjena.

Stanja poput Baby blues-a ili postporođajne depresije takođe nisu neuobičajena.

Većini trudnica je prioritet da ostanu jake i zdrave, kako bi se plod pravilno razvio i kako bi lakše podnijele porođaj. Fizičko zdravlje je svakako veoma važno u ovom periodu, pa se pravilna ishrana, umjerene fizička aktivnost i okrijepljujući odmor uvijek preporučuju.

Sa druge strane, promjene u ponašanju i raspoloženju često se zanemaruju, jer se smatra da će sve vratiti “u normalu” poslije porođaja. Ipak, stanje se ponekad nakon porođaja dodatno pogoršava, tako da neke žene imaju problema sa posporođajnom tugom ili postporođajnom depresijom, kada je često neophodno zatražiti i stručnu pomoć.

Iako mnogi laici poistovećuju ova dva pojma Baby blues i postporođajna depresija se itekako razlikuju i veoma je važno da porodilja zna da te razlike prepozna.

Postporođajna tuga ili baby blues

Baby blues je prilično česta postpartum pojava (prema statistici American Pregnancy association javlja se kod 70-80% majki). Simptome je moguće uočiti već 2-5 dana nakon porođaja, a najčešće ostaju primjetni do mjesec dana.

Ovakvo stanje sasvim je razumljivo. Naime, tijelo tokom porođaja prolazi kroz svojevrstan šok. Iako je majka veoma srećna što je na svijet donijela bebu, preslatko malo živo biće, tijelo, svaki šok (bio on pozitivan ili negativan) isprati određenom psihičkom reakcijom. Osim toga, nivo hormona u majčinom tijelu i dalje nije u balansu.

Bol koji majka osjeća, usljed vaginalnog ili poroda carskim rezom, uticaće u velikoj mjeri na raspoloženje. Ako je bol izrazito jak, u prvih nekoliko dana ili čak i nedjelja, majka neće moći samostalno da brine o bebi i sebi, što će kod mnogih žena doprinijeti osjećaju da su neodgovoran ili nepodoban roditelj.

Dodatni stresori, poput odsustva partnera usljed poslovnih obaveza, neispavanosti, fizičkih promjena koje prodilja primjećuje na svom tijelu i zdravstvenih problema (majčinih i bebinih), još više mogu otežati situaciju.

Sve ovo zajedno može rezultirati neopisivim osjećajem tuge. Novopečena majka će ponekad osjećati i krivicu što u momentu kad bi trebalo da bude najsrećnija na svijetu, ona ima želju da se dobro isplače ili da se osami. Zbog osjećaja stida i krivice, majke veoma rijetko pričaju o ovom stanju, što ga čini tabu temom (iako pogađa oko 80% majki).

Tipični simptomi baby blues-a su: manjak energije, nagle promjene raspoloženja, promjene ponašanja, umor, osjetljivost, zbunjenost, emotivnost…

Majke s jedne strane krive sebe zbog načina na koji se osjećaju i ponašaju, a s druge strane smatraju da ih okolina ne razumije. Ipak, nakon nekoliko dana ili nedjelja, simptomi baby blues-a ili postporođajne tuge jenjavaju i majka počinje da uživa u svojoj novoj ulozi. U velikoj mjeri će pomoći i bezuslovna podrška okoline.

Postporođajna depresija

Problem nastaje onda kada se simptomi postporođajne tuge zadrže više od mjesec dana, i tada je moguće da se radi o ozbiljnijem stanju, koje se često dijagnostikuje kao postporođajna depresija. Uglavnom se javlja u prvih 4-8 nedjelja nakon porođaja, ali se simptomi mogu javiti i u toku djetetove prve godine života.

Simptomi sa kojima se novopečena majka suočava podsjećaju na simptome baby blues-a, ali su daleko izraženiji i traju mnogo duže. Oni se, zapravo, prije mogu poistovjetiti sa simptomima klasične kliničke depresije: osjećaj bespomoćnosti i beznadežnosti, izuzetan umor, nedostatak energije i motivacije, poremećaj apetita i spavanja, zanemarivanje obaveza i zadataka, potpuna nezainteresovanost, razdražljivost, preosjetljivost, osjećaj krivice i nerazumijevanja od strane okoline.

Zbog svih navedenih simptoma, majka ponekad nije u stanju ni da brine o svojoj bebi, što može izazvati jaku anksioznost i neizmjeran osjećaj krivice. Majka će imati problem i da se poveže sa novorođenčetom, što se kasnije može negativno odraziti i na dalji razvoj njihovog odnosa.

Prema nekim studijama, kroz postporođajnu depresiju prođe 10-15% majki, a posebno rizična grupa su osobe koje su već ranije doživljavale depresivne epizode. Ipak, istraživanja pokazuju da ovo stanje može pogoditi bilo koju majku u periodu od godine dana nakon rođenja bebe. Ukoliko su simptomi izraženi ili se pojačavaju, neophodno je zatražiti pomoć psihijatra, te primijeniti terapiju i posjetiti psihoterapeuta. Podrška okoline je od velikog značaja.

Postporođajna psihoza

U veoma rijetkim slučajevima, u prvih mjesec dana nakon porođaja, može nastati posporođajna psihoza. Ovo stanje karakterišu ozbiljni simptomi kao što su paranoja, halucinancije, nagle promjene raspoloženja… Posljedice neliječene psihoze mogu biti vrlo ozbiljne – u najgorem slučaju majka čak može nanijeti povrede sebi ili bebi. Zbog toga je pri uočavanju prvih sumnjivih simptoma neophodno pod hitno zatražiti ljekarsku pomoć i hospitalizaciju!

Anksioznost u trudnoći kao okidač za postporođajnu depresiju

Anksioznost koju majka osjeća u toku trudnoće može uticati na jači razvoj anksioznosti u postporođajnom periodu. U toku trudnoće je veoma važno da se buduća majka posveti svom mentalnom zdravlju, te da preduzme sve korake koji mogu spriječiti rast anksioznosti.

Trudnice strahuju za zdravlje svog nerođenog djeteta i do samog porođaja mogu biti opterećene crnim mislima. Anksioznost se nastavlja i nakon porođaja, jer se boje da će dijete uskoro početi da pokazuje simptome neke bolesti. Zato se trudnicama preporučuju prenatalni testovi.

Prenatalni test smanjuje anksioznost kod trudnica

Prenatalni test je neinvazivna metoda ranog otkrivanja najčešćih hromozomskih abnormalnosti kod ploda. Neki testovi dostupni su već od desete nedjelje trudnoće, a rezultati ukazuju na prisustvo ili odsustvo najčešćih trizomija (Daunov, Edvardsov i Patau sindrom), te mogu otkriti i pol djeteta. Dovoljno je uzorkovati samo malu količinu venske krvi majke i rezultati analize stižu nakon nekoliko dana. Prenatalno testiranje se preporučuje svim trudnicama, a posebno rizičnim grupama: trudnice starije od 35 godina, istorija spontanih pobačaja, nepovoljni nalazi dabl i tripl testa, trudnoća nastala vantjelesnom oplodnjom, opterećena porodična anamneza…

Saznanje da je sa djetetom sve u najboljem redu, otkloniće teret anksioznosti kod većine majki i dozvoliće im da uživaju u svojoj trudnoći, te da se fizički i psihički pripreme za dolazak djetata.

Umjesto zaključka

Baby blues je uobičajeno stanje kroz koje prođe većina mama. Međutim, ako se simptomi pogoršaju, moguće je da se razvija postporođajna depresija. Ženi je tada potrebno posvetiti dosta pažnje, što je ponekad teško kada je u kolijevki pored beba. Ipak, mentalno stanje majke se ne smije zanemariti i pomoć je potrebno pružiti i zatražiti što prije. Imajte stalno na umu, jedino će razgovor o postporođajnoj depresiji omogućiti da ova tema više ne bude tabu!

Zapratite nas i putem Vibera. Kliknite OVDJE i pridružite nam se! 🙂