Pola planete ovaj cvijet doživljava kao praznik sreće, dok druga polovina tvrdi da je rezervisan za sahrane…

Hrizantema, kao biljka koja dolazi iz Kine i najrasprostranjenija je u Aziji, gdje važi za cvijet koji ima moći da privuče srećne okolnosti ili bar tako vjeruju drevne kulture Dalekog Istoka.

Iz Aziije takođe potiče misao o bliskoj povezanosti hrizantema sa Suncem, jer cvijet važi za nosioca Jang energije. Popularna je misao u mnogim Azijskim zemljama da je hrizantema prije svega cvijet sreće i u njenu čast se u Japanu svake jeseni održava Festival Sreće.

Iako bi vam svaki čovjek na koga naletite u Aziji rekao da hrizantema zaista jeste simbol nečeg pozitivnog, na drugoj strani svijeta ona, ipak, važi za cvijet smrti i zbog toga je često u mnogim evropskim zemljama rezervisana za sahrane.

Australijanci bi bez premišljanja hrizantemu poklonili članu bliže porodice kao znak požtovanja i ljubavi, a u Americi ovaj cvijet je poznati simbol radosti.

Sadnja hrizantema

Sa ovim cvijetom razne kombinacije boja u vrtu su moguće, baš zbog širokog spektra boja koje hrizantema pruža. Pogodne na raznim podlogama, zahtijevale bi samo izuzetnu izloženost sunčevoj svjetlosti i zaštitu od vjetra (na koju mnogi zaboravljaju pri sadnji).

Kada se sade hrizanteme

Hrizantema, kako na našim, tako i na inostranim prostorima važi za jedan od najljepših jesenjih cvjetova, zbog čega mnogi tvrde da je najbolje hrizanteme saditi u maju kako bi na jesen bile u punom cvatu. Zbog svoje raznobojnosti i raznolikosti, dizajneri enterijera preporučuju miješanje različitih boja hrizantema u jednoj saksiji radi efekta šarenolikosti doma.

Na osnovu cvasti, hrizanteme se dijele na sedam tipova:

  1. Sa prostim cvjetovima
  2. Sa duplim cvjetovima
  3. Sa tršavim cvjetovima
  4. Sa isprepletanim cvjetovima
  5. Sa pompon cvjetovima
  6. Cvjetićima s laticama povijenim naviše
  7. S laticama povijenim naniže

Cvijet, takođe, može biti i dvobojan iako su najčešće boje:

  • Bijela
  • Žuta
  • Ljubičasta
  • Narandžasta

Sadnja hrizantema iz sjemena

Poznata je činjenica da hrizanteme ne moraju da se iznova sade iz sjemena svake godine kada želimo da ih vidimo u svojoj bašti. Jedino na šta treba obratiti pažnju pri kupovini prvog rasada hrizantema jeste da sa strane nema mnogo izdanaka, jer ako ih ima to znači da je biljka stara. Veoma su pogodne za kalemljenje i mogu trajati godinama od samo jednog rasada. Bitno je da se pri sađenju biljka zarije dovoljno duboko u zemlju i redovno zaliva.

Poznato je da je jedini opasniji neprijatelj hrizantema upravo vjetar, zato se savjetuje da se cvijet drži na toplom ograđenom mjestu i zalivati često da ne dođe do sušenja biljke. Zanimljivo je da odrasla biljka može da podnese i snijeg.

Kako bi ste ostvarili najbolju plodnost ovog cvijeta, savjetujemo da svake godine na proljeće posadite pelcere procvjetale biljke u istu saksiju u kojoj je ona sama bila do tada, a s vremenom kako se cvjetovi množe, povećavate saksiju.

Njega hrizantema

Hrizantema uopšte nije posebno zahtjevan cvijet iako Vam se na prvi pogled može učiniti da jeste, zbog izuzetne raskoši kojom doprinosi Vašoj bašti. Doduše, ako sa biljkom postoji problem, ona će vam ga ubrzo saopštiti i sama:

Nedovoljna vlažnost vazduha/ prekomjerno kvašenje listova. Primijetićete ovu pojavu ukoliko se na listovima pojave smeđe izrasline.

Zalivanje hrizantema

Pri cvjetanju, savjetuje se da se cvijet zaliva svakog dana, dok je prehrana u ovoj fazi nepotrebna. Vodom je poželjno napuniti cijelu saksiju, dok će višak svakako izaći sam kroz otvore na dnu saksije. Radi što uspješnijeg cvjetanja, veličinu saksije treba odmjeriti do bar 21cm, s obzirom na to da hrizanteme rastu i do 20cm u visinu. U završnim fazama cvjetanja se takođe savjetuje povremeno isušivanje zemlje kako bi stablo očvrsnulo.

Hrizanteme najbolje rastu u baštama, međutim, postoje i one koje su pravljene za enterijer i najpogodnije bi bilo držati ih odmah pored prozora odakle mogu da upijaju sunčevu svjetlost tokom cijelog dana.

Poznato je da cvijet može da uspije i u oktobru i novembru, jer je hrizantema prije svega jesenja biljka.

Nakon sadnje, hrizantemama će biti potrebno 3-6 sunčanih nedjelja da bi formirale svoju staljiku u potpunosti. Prilikom zalivanja treba paziti da lišće ostane suho radi sprečavanja pojave lisnih vaši i crnog lišća. U proljeće puževi predstavljaju veliku opasnost za ovu biljku, jer joj mogu obrstiti svo lišće, naročito mladim izdancima.

Dok je na Istoku hrizantema simbol jeseni, jednostavnosti i lakoće života, u našim krajevima doduše, smatra se “cvijećem za mrtve”, tradicionalno je nadgrobno cvijeće i vjeruje se da donosi mir i spokoj duši umrlih. U Evropi, hrizantema se još naziva i “jesenja ruža”.

Zanimljivo je još dodati i vjerovanje koje potiče sa Istoka da jedna latica hrizanteme u čaši vina može da obezbijedi dug i zdrav život.

Iz svega navedenog, nije teško zaključiti da su hrizanteme simbol dugog i bezbrižnog života i jedan od najmoćnijih i najljepših simbola optimizma.

Ukoliko ste u mogućnosti, unesite malo njihove pozitivne energije i u svoj vrt, jer ne samo da će vam dovući srećne okolnosti u život, već će i vaš vrt učiniti da izgleda živopisnije i raznobojnije.

Cvijet je originalno zlatno-žute boje dok danas na svijetu postoji hiljade različitih vrsta i boja koje sve imaju svoje posebno značenje:

Bijela hrizantema – dovodi se u vezu sa istinom, jasnoćom misli i ispravnim odlučivanjem, pa je kao takva pogodna za objekat koji pomaže pri meditaciji

Crvena hrizantema – znak je ljubavi i naglašenih strasti

Ljubičasta hrizantema – pokazuje otmjenost i plemenitost

Plava hrizantema – sa sobom donosi smirenost i inspiraciju

Narandžasta hrizantema – znak je topline i napretka

Žuta hrizantema – kao najtužniji simbol nosi znak neuzvraćene ljubavi.

Zapratite nas i putem Vibera. Kliknite OVDJE i pridružite nam se! 🙂