Kravlje mlijeko od šestog mjeseca, u hodalici od sedmog… Mame se često međusobno savjetuju preko interneta, ali često ti savjeti mogu biti opasni.

Mame beba i male djece mnogo vremena provode kod kuće, upućene baš na svoje malo čedo. I onda kada imaju nedoumicu ili se dogodi nešto nepredviđeno, a potrebna im je brza reakcija i odgovori, najčešće se oslanjaju na internet.

Na društvenim mrežama postoji veliki broj grupa i mama koje su članice, u kojima se one dopisuju, savjetuju, podržavaju, ali i konfrontiraju. Među pitanjima koja se često postavljaju, a najčešće dolazi do neslaganja, nekako se uvijek nađu prohodavanje, odnosno korišćenje hodaljke i, neizostavno, dojenje, odnosno prekidanje istog i uvođenje čvrste i začinjene hrane u dječju ishranu.

Čitajući iskustva mama nerijetko možemo naići na stavove poput: “moja djeca su počela da piju kravlje mlijeko sa četiri mjeseca”, “sama sam prestala da dojim kada je beba imala šest mjeseci, jer je starije dijete teže odbiti od dojenja”, “počela sam bebi da dajem ručak koji spremam za nas čim sam prestala da dojim, od šestog mjeseca”,”beba je sama tražila i radovala se kada je vidjela šerpu”,”mazala sam im desni bijelim vinom”,”stavljala sam ih u hodaljku sa pet mjeseci i nije im ništa”…, uz obavezno objašnjenje i zaključak da bebe ne čuvaju ni ljekari, ni sajtovi, ni mame iz grupa, nego da je majka ta koja je najbolje zna šta je dobro za njenu bebu, a šta nije.

Iako su određena “vjerovanja” o tome šta može da pomogne bebi duboko ukorijenjena i prenose se generacijama, evo šta o tim stavovima misle  stručnjaci.

Kako za bebu, dojenje je višestruko značajno i za majku

Neposredno po porođaju, dojenje izaziva bolju retrakciju materice (vraćanje u prvobitni položaj), takođe brojne studije su pokazale da jača koštanu strukturu. Dojenje relaksira, olakšava san, prevenira postporođajnu depresiju, a smatra se i da smanjuje rizik od infekcija poslije porođaja, ali i rizik od karcinoma geniltalnih organa i dojke.

Nedoumice u vezi sa dojenjem

Da li su rečenice koje počinju sa “u moje vrijeme…” i završavaju se sa “i šta nam sada fali?” dovoljni argumenti kada je u pitanju dojenje koje je najprisnije povezivanje majke i djeteta. Zbog čega je važno dojiti bebu duže od šest mjeseci?

– Hormon oksitocin stvara bliskost između djeteta i majke. Posebno ima psihičku važnost koja produbljuje emocionalni razvoj djeteta, a takođe utiče i na emocije majke. Jedino majčino mlijeko sadrži optimalnu količinu nutricijenata potrebnih za normalan rast i razvoj djeteta.

Otuda se razvila floskula – majčino mlijeko je za dijete, a kravlje za tele. Majčino mlijeko posjeduje idealnu temperaturu, uvijek je djetetu dostupno, prevenira alergije u novorođenačkom periodu, uspješno reguliše stolicu bebe. Dojenje predstavlja jedini izvor imuniteta kod beba, tj. sprečava razvoj infekcija.

Zbog čega bebi ne smijemo davati ručak koji smo spremili za starije članove porodice?

– Hrana za odrasle koja sadrži dosta dodataka, poput šećera i soli, nije adekvatna za ishranu beba (zbog drugačijeg, nedovoljno razvijenog sistema za lučenje i varenje). Osim toga, u ishranu odraslih dodaju se i različiti začini koji sadrže konzervanse i aditive koji su najčešći izazivači alergija kod djece.

Nedoumice u vezi sa nicanjem zuba

Zbog čega nije dobro mazati bebine desni bijelim vinom?

– Upotreba bijelog vina za olakšanje tegoba za nicanje zuba kod beba nije opravdana i ne preporučuje se, jer bilo kakva apsorpcija alkohola može biti štetna po dijete.

Nedoumice u vezi sa prohodavanjem

Majke često kažu da, iako nije najbolje rješenje, djecu ponekada stavljaju u hodaljku, jer im je tako lakše i dijete im je tu sigurno da makar na pet minuta odu do toaleta ili skuhaju kafu. Neke druge majke opet smatraju ovo pomagalo veoma korisnim i njihova djeca u hodaljci provode duže vrijeme.

Iako je hodaljka kod nas gotovo neizostavni dio u fazi prohodavanja, stavljanje u nju je jako štetno i nikada nije dobro, naročito rano, govore stručnjaci.

– Dokazano je da ometa normalan psihomotorni razvoj, djeca preskaču fazu puzanja koja je izuzetno važna za fizički razvoj, jačanje mišića, učvršćivanje zglobova, formiranje pravilnih šema kretanja, umanjuje doživljavanje iskustava koje ima dijete koje se kreće puzeći. Takođe, upotreba hodaljke doprinosi pojavi deformiteta stopala koja zauzimaju nepravilan položaj, zglobovi se opterećuju težinom tijela, a da još nisu dovoljno ojačani. Jedno istraživanje u Americi pokazalo je čak da usporava razvoj govora i da djeca u hodaljci kasnije progovaraju.

Nedoumice u vezi sa progovaranjem

Razvoj govora je takođe individualan i neka djeca progovore prije, a neka kasnije. U slučajevima kada dijete ne progovara, čak i ako roditelji osjećaju da postoji neki problem, često budu “ohrabrivani” dobronamjernim savjetima kako je “djetetu sve potaman” i “nema na šta da se žali”, a da će progovoriti onda kada mu nešto bude smetalo.

Iako simpatični, postoji granica kada ovakvi komentari nisu više nešto što je dovoljno kako bi roditelji bili mirni i sigurni da je sa razvojem dječijeg govora sve u redu.

Šta više, neblagovremeno uključivanje u tretman može da ima određene posljedice.

– U zavisnosti od samog govorno-jezičkog poremećaja, posljedice neblagovremenog reagovanja, odnosno neuključivanja u tretman mogu biti različite: razvoj neadekvatnog i nefunkcionalnog govora, teškoće funkcionisanja u vrtićkoj grupi, odlaganje polaska u školu, teškoće u socioemocionalnom funkcionisanju, neadekvatno praćenje školskog programa, različite smetnje u učenju itd.

Ukoliko djetetov govorno jezički-razvoj kasni, sa protokom vremena to kašnjenje zapravo postaje sve veće, jer vršnjaci napreduju, a ono stagnira. Kritičan period za razvoj jezika je do treće godine i tada se može najviše postići stimulacijom.

Zapratite nas i putem Vibera. Kliknite OVDJE i pridružite nam se! 🙂