Božićna pšenica za pravoslavne vjernike jedan je od najljepših prazničnih ukrasa, a običaj nalaže da se sije na praznik Svete Varvare 17. decembra ili Svetog Nikole 19. decembra. Ona simboliše plodnu nadolazeću godinu, dobre usjeve i novi život. Kod katolika se sijala 13. decembra, na dan Svete Lucije.

Sjetva pšenice na dan Svete Varvare povezuje se sa običajem kuhanja “varice” od raznih žitarica, na taj dan, jela koje se jede sljedećeg dana. U “varici” se kuhaju kukuruz, pšenica, pasulj, grašak – uglavnom zrnasti plodovi, koji se kuhaju na laganoj vatri. Jelo se, takođe, zove i “savica”, jer se jede sutradan, na praznik prepodobnog Save osvećenog.

Kako prosijati žito?

Za sjetvu vam je potrebna šaka pšenice i tanjir ili posuda u koju ćete je posijati. U plitku posudu stavite zemlju, pa na nju poredajte pšenicu, koja je stajala u vodi preko noći.

Odozgo prekrijte zrna sa još malo zemlje, koju ćete svakodnevno kvasiti, odnosno prskati vodom na sobnoj temperaturi. Pšenična zrna se mogu staviti i bez zemlje. Samo se rasporede po dnu posude, tako da je u potpunosti prekriju.

Ostavi se do ivice bar 1 cm, jer će se pšenica nicanjem raširiti. Zalivati umjereno. Najbolje je samo prskati vodom jednom do dva puta dnevno. Može se u sredini posude ostaviti prostor u koji će doći svijeća. Uzeti plitki tanjir po želji, u sredinu staviti manju čašu (za rakiju). Nasuti zrna pšenice oko čaše do ivice tanjira.

Pšenicu koju ste posijali možete prekriti pamučnom tkaninom natopljenom vodom. Stavlja se preko, da bi zrna ravnomjerno bubrila i da bi dobijala dovoljnu količinu vlage za to. Kada se pojave prve klice, tkaninu treba skloniti da bi pšenica nesmetano nicala.

Dobro je pšenicu natopiti u vodu dva dana ranije da isklija. Zrna se zamotaju u mokru krpu i ostave dan ili dva da nabubre i puste klice. Ako zakasnite, samo stravite na toplije i dobro osvijetljeno mjesto da brže izraste. Slobodno možete ošišani dio žita upotrebiti za jelo, na primjer, da dekorišete salatu. Isklijano žito je veoma zdravo i koristi se u ishrani.

Pšenica ne treba da stoji na jako toplom mjestu, blizu radijatora ili peći. Više joj odgovara da sporije raste na sobnoj ili nižoj temperaturi. Ne treba staviti previše pšenice, da ne bi izraslo previše gusto. Dovoljan je jedan red zrna. Ne zalivati pretjerano, bolje je često prskati, odnosno orošavati. U tanjiru se ne smije zadržavati previše vode.

Bez obzira na to da li ćete se odlučiti da posijete žito na jedan ili drugi praznik, važno je da do Božića žito bude bujno i zeleno.

Žito krasi trpezu

Rođenje Isusa Hrista je praznik koji se proslavlja sa porodicom u domu, kao i odlaskom na crkvena bogosluženja. Uz sve običaje, okupljanje cijele porodice oko bogate trpeze je centralni događaj.

Obavezno se pali kandilo i lomi se česnica. Ali, na stolu je još jedan od velikih simbola najradosnijeg hrišćanskog praznika – božićno žito.

Prije nego što se stavi na sto, žito se ošiša makazama da bude ravno, jer rijetko kad samo izraste ravnomjerno. Na Badnji dan stavite svijeću u sredinu, a žito po sredini vežite crvenom mašnom ili trakom u vidu trobojke (zastave).

Zapratite nas i putem Vibera. Kliknite OVDJE i pridružite nam se! 🙂