Koliko god je civilzacija išla naprijed, bolesti su išle u korak sa njom i ko bi bolje opisao postojanost ljudske naravi u takvim situacijama od književnog hroničara stvarnosti, nobelovca Iva Andrića.

On je u svom djelu na „Na Drini ćuprija“ u svega nekoliko rečenica opisao mentalitet Balkanaca.

“Kada je riječ o pridržavanju mjera usljed epidemija raznih bolesti u tih 25 godina iz sredine 19. vijeka dva puta je u Sarajevu morila kuga i jednom kolera.

U tim slučajevima kasaba se pridržavala uputstva koja je, prema tradiciji, još Muhamed dao svojim vjernicima u slučaju zaraze:

– Dok bolest vlada u nekom mjestu, ne idite tamo, jer se možete zaraziti, a ako ste u mjestu gde bolest vlada, ne idite iz tog mjesta, jer se možete zaraziti.

A kako se ljudi ne pridržavaju ni najspasonosnijih uputstava, sem ako nisu silom vlasti primorani na to, vlast je prilikom svake morije ograničavala ili potpuno obustavljala putnički i poštanski saobraćaj.

Nestajalo je građana, zaposlenih i dokonih, zamišljenih i raspjevanih, a na pustoj sofi sjedela je opet, kao u vrijeme buna i ratova, straža od nekoliko zaptija.

Primali su poštu od konjanika, ali sa svim mjerama predostrožnosti. Zaptije bi prihvatile klještima svako pojedino pismo i okadile ga na dimu.

Svakoga dana naiđe nekoliko putnika, trgovaca, pismonoša, skitnica.

Kod samog prilaza ka mostu dočekuje ih zaptija i već izdaleka daje rukom znak da se dalje ne može. Putnik zastaje, ali počne da pregovara. A svaki od njih smatra da je neophodno potrebno da ga puste u varoš i svaki uvjerava da je zdrav kao dren i da nema nikakve veze sa kolerom”, prenosi Pink.

Zapratite nas i putem Vibera. Kliknite OVDJE i pridružite nam se! 🙂