Iben Dising Sandal, psiholog iz Danske i autorka knjiga “Danski recept za srećno dijete” i “Igra na danski način”, objasnila je da je sa svojom djecom po cio dan plesala, izmišljajući što šašavije pokrete, golicala ih je, dopuštala im da se penju na nju, pravila se da im crta na leđima, a onda su one pogađale šta je na tom “crtežu”.

Ako znamo da su Danci jedna od tri najsrećnije nacije na svijetu, onda je logično da zaključimo da njihova djeca imaju izuzetno radosno djetinjstvo. Zašto je to tako?

Šta ih to čini beskrajno srećnim i postoji li neki recept za takav uspjeh? Postoji, vrlo je jednostavan i baš zato izvodljiv. Naglasak je na igri – slobodnoj. Svaka sputanost je isključena. Nema unaprijed izrađenih formula.

Puštala ih je da istražuju svijet oko sebe. Uvijek je sve bilo praćeno pjesmom i smijehom.

Sloboda je ključ

Kod Danaca se mnogo polaže na samostalnost u kreiranju slobodnog vremena, a ne da im se stalno nameću neki programi i u vezi sa njima postavljaju očekivanja, koja mališanima samo stvaraju presiju.

– To ništa ne košta, ne zahtijeva mnogo vremena, a stvara osjećaj povezanosti i vrlo je važno za zdravo odrastanje djeteta – kaže Dankinja.

– Jer, igra povećava samopoštovanje, samosvjesnost, mentalno i fizičko zdravlje, podstiče maštu i nezavisnost, kreativnost i sposobnost za preuzimanje rizika, izazova, za rješavanje problema i nošenje sa novim situacijama.

Dijete se ne zatrpava obavezama tokom dana

Ona objašnjava da je potpuno pogrešno pretrpavati dijete svakodnevnim obavezama – časovima jezika, plesa, fudbala, koje će ih kao pripremiti za svijet odraslih, jer ih time uskraćujemo za vrijeme koje bi mogli da provedu za istraživanje, maštanje, kreativnost iz sopstvenih, a ne organizovanih iskustava.

Koliko oni kao nacija brinu o pravim vrijednostima, potvrđuje i podatak da već dugi niz godina imaju redovan školski predmet – Učenje o empatiji.

Jednom nedjeljno, djeca od 6. do 16. godine, izučavaju kako mogu da pomognu jedni drugima, koliko je važno da primijete kada je neko od drugara tužan ili zabrinut, sa ciljem da ih te vještine pripreme za život – kako da se poboljšaju međuljudski odnosi, kako može da se spriječi zlostavljanje, postigne uspjeh na poslu…