Pravoslavni vjernici koji poštuju Julijanski kalendar obilježavaju Veliki petak, stradanje Isusa Hrista, dan kada je osuđen i razapet na Golgoti žrtvujući se za sve ljude i spasenje svijeta.

Za hrišćane to je najtužniji dan, kada se sećaju događaja koji su prethodili Hristovom raspeću.

Pravoslavni tog dana strogo poste, provodeći ga samo na suvom hljebu i vodi, a mnogi tog dana i “jednoniče” – cijeli dan ništa ne jedu niti piju, već tek uveče uzmu malo hljeba i vode.

U znak tuge i žalosti, na Veliki petak ne smiju zvoniti crkvena zvona, počev od bdenija na Veliki četvrtak, već se na bogosluženja poziva drvenim klepetalima.

Na Veliki petak nema liturgije već se ujutru čitaju “Carski časovi”.

Veliki petak je dan kada je Isus Hrist osuđen na smrt od strane Rimljana, a na nagovor jevrejskih sveštenika i fariseja.

“Carskim časovima” se na jutrenju podsjeća na vođenja Hrista na sud ka Pontiju Pilatu, vreme osude, vrijeme krsnih stradanja i raspeća na brdu Golgota, a zatim i skidanja tijela Hristovog sa krsta večernjom službom na kojoj se iznosi Plaštanica.

U svim pravoslavnim hramovima popodne se iznosi Plaštanica, koja simbolizuje platno u koje je Isus umotan nakon skidanja sa krsta i na njoj je prikazano Hristovo polaganje u grob.

Ona se stavlja na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji predstavlja Hristov grob.

Nakon večernje službe se u nastavku služi jutrenje Velike subote sa Statijama (opijelo Isusu Hristu), nakon čega oko hrama ide litija sa Plaštanicom.

Statije su pesme u kojima se opisuje žalost i patnja Presvete Bogorodice zbog raspeća i smrti njenog sina Isusa Hrista, ali i patnje koje najavljuju njegovo slavno vaskrsenje.

Velikom petku prethodi Veliki četvrtak, kada se Hristos sa učenicima vratio u Jerusalim, gdje je na taj dan bila Tajna večera, kada je Isus ustanovio svetu tajnu pričešća govoreći: Uzmite, jedite, ovo je tijelo moje. I pijte iz nje svi, jer ovo je krv moja Novoga zavjeta koja se proliva za mnoge radi otpuštenja grijehova.

U većini krajeva na Veliki petak se farbaju jaja.

Farbanje jaja za Uskrs spada u najstarije hrišćanske običaje i simbolizuje dan kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripovijeda jevanđelje. Stigla je i do cara Tiberija kome je na poklon donijela korpu jaja.

Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kada bi bijela jaja u korpi promijenila boju.

Marija Magdalena je na to rekla: “Hristos vaskrse” i sva jaja u korpi su postala crvena.

Prema drugoj legendi, stanovnici Jerusalima su se rugali hrišćanima da Hristos nije vaskrsao jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja.

Sljedeće godine, na dan Uskrsa, sve kokoške u Jerusalimu su snijele crvena jaja.

Crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja, a prvo crveno jaje se čuva do narednog Vaskrsa kao “čuvarkuća“, zaštitnik porodice.

Zapratite nas i putem Vibera. Kliknite OVDJE i pridružite nam se! 🙂