Mnogo puta sam čula roditelje koji govore kako njihov šestogodišnjak jednostavno “neće da ide na spavanje prije 10 ili 11 sati uveče”. Taj šestogodišnjak bi isto tako mogao da neće da jede ništa osim sladoleda, da neće da pere zube, da neće da ostavi telefon nakon 3 sata gledanja u ekran. Pa mu to, ipak, nadamo se, nećete dozvoliti.

Zdrav san, onaj od 21 do 7, izuzetno je važan. Za rast, razvoj, emocionalnu stabilnost, utiče na raspoloženje i sposobnost djeteta da isprati sve aktivnosti koje ga čekaju tokom dana. Zato, ako vam dijete legne u 11 sati uveče, ne očekujte od njega da ujutru ustane i obuče se bez problema, u školi bude koncentrisano, a uveče kod kuće dobro raspoloženo.

Manjak kvalitetnog sna definitivno utiče na djetetovo zdravlje i dobro stanje.

Evo koje su posljedice toga da dijete legne kasno ili dugo ne može da zaspi:

Uticaj na fizički i mentalni razvoj:

Manje sna direktno utiče na učenje. Djeca sporije usvajaju nova znanja u periodu naglog kognitivnog razvoja, što se u kasnijem uzrastu ne može nadoknaditi. Takođe, djeca koja manje spavaju mogu da budu i nižeg rasta.

Povezanost sna i gojaznosti:

U SAD-u se od sedamdesetih do danas gojaznost kod djece utrostručila.

Brza hrana i nedovoljno fizičke aktivnosti svakako utiču na tjelesnu masu. Ipak i manjak sna je jedan od faktora:

“On direktno utiče na hormone koji kontrolišu apetit – grelin (koji ga povećava) i leptin (koji ga smanjuje). Kada ne spavamo dovoljno, naš nivo grelina raste, a nivo leptina pada i postajemo gladniji”, kaže V. Dejvid Braun, dječji psiholog specijalizovan za poremećaje sna.

Simptomi usljed nespavanja mogu da liče na ADHD

Dijete koje nije dovoljno spavalo pati od velikih promjena raspoloženja, razdražljivosti i ne može da se fokusira.

“Vidimo neku vrstu hiperaktivnosti kad su djeca premorena,” tvrdi Teri Krejl, zdravstveni radnik za probleme spavanja sa klinike u Vašingtonu.

Sa njom se slaže i Kreg Kanapari, vanredni profesor pedijatrije da Univerziteta Jejl i direktor ogranka za spavanje sa Jejlovog dječijeg istraživačkog centra – nenaspavana djeca se ponašaju hiperaktivno.

Ostali problemi nedostatka sna

Usljed nedovoljno spavanja, djeca mogu da pate od anksioznosti, depresije i zaboravnosti.

Takođe, može da dođe i do pada imuniteta. Ova djeca su sklonija češćim prehladama, višem krvnom pritisku, kao i mogućnosti da se povrijede.

Nedostatak sna nije problem koji možete ispraviti za par dana.

Evo prijedloga šta treba mijenjati kako bi dijete povratilo uredan san:

– Izlažite ga svjetlosti tokom dana što više.

– Omogućite mu više kretanja i fizičku vježbu.

– Dajte mu manje vremena da boravi pred ekranom. Naročito je zabranjeno da ga dijete koristi pred spavanje (bilo da je u pitanju TV, kompjuter ili mobilni telefon).

Plavo svjetlo ekrana narušava lučenje melatonina, hormona sna. Dr Braun kaže da ono ima isti efekat na nas kao i crna kafa.

Da zaključimo: 1-2 sata prije spavanja nema ekrana u dječjoj sobi.

– Dajte i sami dobar primjer: nemojte koristiti ekran u spavaćoj sobi.

– Napravite dobro okruženje za spavanje: Neka soba bude zamračena, sa optimalnom temperaturom (ni previše hladno, ni prevruće), tiha, a krevet udoban.

– Uspostavite rutinu odlaska u krevet koja će uvijek biti ista. Dijete može da izabere pidžamu (kako bi imalo osjećaj da se i ono za nešto pita kod odlaska u krevet), ali ne može da utiče na vrijeme odlaska u krevet.

Dobra je praksa da prije spavanja uvijek izvodite iste radnje istim redoslijedom: kupanje, čitanje knjige, pa i umirujuća muzika.

Ima efekta i da uvedete rekapitulaciju za koje događaje tog dana dijete treba da bude zahvalno. Ovime asocijacija na spavanje postaje pozitivna.

Manje od 5% djece zaista ima poremećaj sna. Sva ostala imaju nedovoljno dobre organizovane dnevne aktivnosti. Neka djeca imaju i previše domaćih zadataka, a druga ustaju prerano zbog treninga.

Još jedno dobro rješenje bi bio i kasniji početak časova u školi, naročito za adolescente koji su biološki programirani da kasnije ležu. Ali, na to roditelji imaju malo uticaja.