15. februara prvoslavna crkva slavi Sretenje Gospodnje…
Sretenje je jedan od važnijih praznika, a pravoslavni vjernici ga obilježavaju 15. februara u znak sjećanja na događaj kada je Bogorodica 40 dana nakon rođenja donijela Isusa Hrista u hram, a tom prilikom pojavi se starac Simeon i Ana, kći Fanuilova.
Starac Simeon reče: “Sad otpuštaš u miru slugu svojega, Gospode, po riječi svojoj, s mirom; jer oči moje vidješe spasenje tvoje; spasenje koje si pred svim narodima spremio, svjetlost da narode obasjava, i slavu naroda tvoga Izrailja.” Ove riječi se i danas koriste u molitvama i na liturgijama.
Za praznik Sretenje još od davnina vezuju se mnogi običaji i razna vjerovanja, a jedan od najvažnijih jeste molitva. Prema starom narodnom vjerovanju na Sretenje se sreću ljeto i zima, a medvjed izlazi iz svog skloništa i pogleda da li ima sjenku. Ako je ima, onda se okrene i vraća u pećinu da odspava još šest nedjelja, koliko će zima trajati. Ako nema sjenku, onda se odgega u šumu u potrazi za hranom.
Postojalo je staro vjerovanje da na ovaj dan djevojka treba dobro da pogleda koga će prvo ujutru sresti, jer je moguće da osoba koju sretne liči na njenu srodnu dušu. Ovog dana se predskazuje vrijeme. Po vjerovanju, ako pada snijeg ili kiša – zime više neće biti, a ako sija sunce – biće još hladnog vremena.
Postoji običaj da se na Sretenje pale svijeće kao simbol svjetlosti i zaštite doma od negativnosti. Takođe, valja odnijeti nekoliko svijeća u crkvu da se osveštaju. Te svijeće se čuvaju u kući i pale u slučaju neke nevolje. Pale se ako se razboli ukućanin ili domaća životinja, i vjeruje se da njen plamen i dim momentalno liječe.
Ovaj praznik je krsno ime pojedinih rodova, a abadžije su ga uzele kao krsnu slavu esnafa. Sretenje, koje su narodna mašta i iskustvo obogatili nizom običaja i vjerovanja, posebno je značajno za srpski narod i uslijed činjenice da se na ovaj dan zbio najprelomniji događaj u našoj istoriji – podignut je 1804. godine u Orašcu Prvi srpski ustanak pod vođstvom Karađorđa. Država Srbija od 2001. slavi Sretenje kao Dan državnosti.
