Kortikosteroidi lijekovi imaju široku primjenu u mnogim granama medicine. Naročito su djelotvorni kod nekih autoimunih bolesti. Najčešće se koriste u obliku tableta ili lokalno. Spadaju u teže medikamente i ne smiju se davati bez nadzora stručnog lica.
Čini se da postoji nekakva opčinjenost njihovim terapijskim efektima, posebno u liječenju bolesti za koje nema etiološki djelotvornog lijeka. Da bi se smanjili rizici, nuspojave i neželjena dejstva ove vrste lijekova, ljekari preporučuju da se doza kortikosteroida ograniči.
Trajanje terapije kortikosteroidima se svodi na najmanju moguću mjeru koja je dovoljna da se postigne željeni efekat.
O kakvim lijekovima je riječ, kako djeluju na organizam, kad se koriste i koja su neželjena dejstva, saznajte u tekstu koji slijedi.
Terapija kortikosteroidima zahtijeva oprez
Kortikosteroidi lijekovi imaju značajne terapijske efekte. Ipak, njihovo uzimanje bez nadzora ljekara (naročito dugotrajno) može imati štetne posljedice po zdravlje. U praksi su zabilježene brojne nuspojave, te se stoga zahtijeva maksimalan oprez.
U velikom broju slučajeva, konzumacija kortikosteroida kod većine bolesti tek malo ublažava početne simptome. Ipak, oni ne uklanjaju glavne razloge zbog kojih je bolest nastala. Stoga, njih ima smisla upotrebljavati tek kada se paralelno sa liječenjem glavnih simptoma liječi i uzročnik nastanka bolesti.
Za šta se sve upotrebljavaju?
Koritikosteroidi u terapiji koriste za liječenje mnogih bolesti, a to su najčešće:
- hronične zapaljenske bolesti,
- autoimune bolesti,
- alergije,
- reumatoidni atritis,
- sistemski lupus,
- astma,
- ulcerozni kolitis,
- Kronova bolest,
- neke vrste leukemija,
- anemija i trombocitopenija,
- različite vrste zapaljenja kože – dermatitisi i ekcemi.
Koliko je česta reakcija na kortikosteroide
Nema previše razloga za strah od uzimanja ove vrste lijekova, pogotovo ako vam ih je prepisao ljekar. Ovi medikamenti primjenjuju se u jasno propisanim indikacijama, kada je i reakcija na kortikosteroide dosta rijetka. Tada je potencijalna šteta od upotrebe zasigurno manja od koristi koju će primjena ovih lijekova doijneti.
Sintetski kortikosteroidi spadaju u veliku grupu lijekova
Po svojoj hemijskoj strukturi, kortikosteroidi lijekovi su slični prirodnim steroidnim hormonima, koji se stvaraju u kori nadbubrežne žlijezde čovjeka.
Današnja medicina je postigla značajan napredak u ovom polju. Naime prirodni kortikosteroidi se uspješno modifikuju i dobijaju se novi molekuli sa različitim djelovanjem.
Postoje dvije osnovne grupe lijekova kortikosteroida:
- Glukokortikoidi – sa primarno glukokortikoidnim djelovanjem.
- Mineralokortikoidi – sa primarno mineralokortikoidnim djelovanjem.
Kako djeluju glukokortikoidi i mineralokortikoidi?
U zavisnosti od toga kojoj grupi pripadaju, kortikosteroidi lijekovi različito djeluju na ljudski organizam.
Glukokortikoidi utiču na metabolizam ugljenih hidrata, masti i proteina. Veoma su značajni za zdravlje. Oni djeluju protivzapaljenski, smanjuju aktivnosti imunosistema, sprječavaju umnožavanje ćelija, odnosno rast tkiva.
S druge strane, mineralokortikoidi primarno djeluju na regulisanje ravnoteže vode i elektrolita u organizmu.
Ove lijekove bi trebalo koristiti što kraće, jer nerijetko tokom duže konzumacije imaju štetne posljedice po zdravlje. Stoga će i ljekar specijalista prepisati najmanju moguću dozu koja ispoljava zadovoljavajući terapijski efekat.
Važno je da se ovi medikamenti ne uzimaju dugo, već naprotiv u kraćem vremenskom periodu kako bi se izbjegle nuspojave.
Čim dođe do povlačenja prvih simptoma i poboljšanja zdravstvenog stanja smanjuju se količine kortikosteroida. Tada se prepisuju manje doze koje su dovoljne za održavanje. Takođe, o svemu ovome odlučuje vaš ljekar.
Kada stanje oboljelog to dozvoli, započinje sa postepenim smanjivanjem lijekova, sve do potpunog prestanka njihove primjene.
Štetnost i neželjena dejstva kortikosteroida
Opšte upozorenje koje važi kod primjene svih medikamenata jeste praćenje pojave neželjenih efekata. Isto pravilo primjenjuje se i kada su posrijedi kortikosteroidi u tabletama. Ukoliko do takvih promjena dođe, potrebno je obratiti se izabranom ljekaru ili farmaceutu.
Isto tako, bitno je napomenuti kako ovi lijekovi mogu stupati u interakciju s drugim medikamentima.
Stoga je neophodno i jako važno da napomenete vašem ljekaru koje sve lijekove uzimate u redovnoj terapiji. Tek tada doktor dozira odgovarajuću količinu kortikosteroida. Na taj način spreijčiće se potencijalne štetne posljedice međudejstva ovih lijekova.
Ovi lijekovi se sistemski upotrebljavaju, tek kad ih ljekar odobri i za to postoji valjan razlog, nikako bez toga. U suprotnom scenariju mogu biti štetni.
Kada su u pitanju kortikosteroidi, posljedice su brojne. Neželjena dejstva tokom njihove upotrebe su raznovrsna, a između ostalog uključuju:
- Neuropsihijatrijske poremećaje (steroidna psihoza, anksioznost, depresija).
- Kardiovaskularne smetnje (zadržavanje tečnosti, povišen krvni pritisak).
- Metaboličke i endokrine poremećaje (nakupljanje masti u predjelu lica i zadnje strane leđa i vrata). Njih nerijetko prati i gubitak mišićne mase, povišene vrijednosti šećera u krvi, rezistencija na insulin, šećerna bolest.
- Slabljenje kostiju i koštanog sistema (osteporoza).
- Povećana sklonost ka različitim infekcijama.
- Strije na koži.
Kortikosteroidi lijekovi ispoljavaju efekat suprotan insulinu. Dovode do porasta nivoa šećera u krvi, rezistencije na insulin i u nekim slučajevima dovode do pojave šećerne bolesti
Kako spriječiti nuspojave i štetne posljedice po zdravlje
Kada su u pitanju kortikosteroid, nuspojave nisu rijetkost, ipak ukoliko povedete računa o doziranju do njih neće doći. Evo na šta još trebate obratiti pažnju.
Vodite računa o količini soli u ishrani
Jedno od neželjenih dejstava kod sistemske primjene kortikosteroida jeste da ovi lijekovi djeluju opterećujućena bubrege. Naime, oni dovode do zadržavanja natrijuma u organizmu. Usljed toga, zadržava se i povećana količina vode (tečnosti), pa dolazi do povišenog krvnog pritiska. Stoga je neophodno voditi računa o unosu soli, s obzirom na to da je so često najznačajniji izvor natrijuma u ishrani.
Spriječite pojačan apetit
Kortikosteroidi lijekovi nerijetko mogu dovesti do pojačanog apetita i porasta tjelesne mase uz nakupljanje masnog tkiva u predjelu stomaka. Zbog toga trebate posebno povesti računa o unijetim kalorijama kako se ne biste previše ugojili. Ukoliko vam to zdrastveno stanje dozvoljava, redovno vježbajte, ili barem svakodnevno idite u šetnje u prirodu.
Izbjegavajte veće količine ugljenih hidrata
Terapija kortikosteroidima mora biti praćena određenim izmjenama u jelovnikua. Preporučuje se ishrana bazirana na unošenju obroka bogatih proteinima, s manjom količinom ugljenih hidrata (što češće u obliku povrća).
Smatra se kako hrana bogata proteinima izaziva jači osjećaj sitosti. Koliko god je moguće, treba da izbjegavate unos prostih šećera i slatkiša (koncentrovanih ugljenih hidrata). U potpunosti izbacite zasićene masti (majonez, maslac…).
Ishrana treba obezbijediti dovoljan unos kalcijuma. Naime, koritkosteroidi lijekovi dovode do smanjenog iskorišćavanja ovog dragocjenog minerala u organizmu.
Smiju li trudnice uzimati kortikosteroide?
Odluku o korišćenju ove vrste lijekova može donijeti samo ljekar koji vas prati tokom drugog stanju. Ukoliko su već neophodni koritkosteroidi u trudnoći, oni se trebaju dozirati u minimalnim količinama. Obavezne su redovne kontrole kod ginekologa i prati se intenzivno napredovanje fetusa.
Liječenje kortikosteroidima zahtijeva promjenu životnih navika
Ukoliko uzimate pojedine medikamente iz grupe kortikosteroida, tada je neophodno da korigujete svoju ishranu. Jako je važno da korigujete i neke već ustaljene životne navike. Evo šta je potrebno:
- So obavezno zamijenite sa zdravim biljnim začinima, kao što su biber, mirođija, peršun, ren, bosiljak, đumbir. Ne zaboravite i na bijeli i crni luk, alevu papriku i dr. Dobra zamjena je himalajska i morska so.
- Nemojte koristiti vegetu, začin C i druge slične gotove začine.
- Ishranu trebate bazirati na obrocima bogatim proteinima.
- Izbjegavajte svu brzu hranu, jer ona nikako nije dobra po vaše zdravlje.
- Uvijek jedite svježe sezonsko povrće, a van sezone uzimajte smrznuto. Izbjegavajte ono konzervirano poput turšije, kiselih krastavčića, cvekle, kiselog kupusa i slično.
- U ishranu uvrstite što manje slanih sireva i ograničite unos suhomesnatih proizvoda (salame, kobasice i sl.)
- Iz jelovnika izbacite sve one namirnice koje u svom sastavu imaju veće količine ugljenih hidrata.
- Ako se kortekosteroidi lijekovi primjenjuju u dužoj terapiji oni mogu pogoršati stanje kod osteoporoze. Stoga se savjetuje konzumacija dovoljnih količina mliječnih proizvoda, ali izbjegavajte one pretjerano masne.
- Smanjite unos kisele i previše začinjene hrane.
- Svedite unos majoneza i maslaca na minimum, kao i drugih štetnih zasićenih masti.
Liječenje kortikosteroidima zahtijeva i svakodnevnu nadoknadu minerala kalijuma. Preporučuje se uzimanje tableta ili kalijum hlorid praška.
