Donosimo vam najjednostavniji recept za ulje za sunčanje koje možete napraviti sami, a koji u sebi sadrži tri dragocjena sastojka za kožu. Ovo je topla preporuka, s obzirom na to da su najnovija istraživanja pokazala da sastojci koji se najčešće nalaze u kremama za sunčanje ulaze u krvotok i to nakon već jednog dana upotrebe.

Ovo “uradi sam” ulje za sunčanje zapravo je macerat, pripravak koji se dobija potapanjem ljekovitih biljaka u ulje. S obzirom na to da je njegov zaštitni faktor oko pet, preporučuje se da ga koristite kad je koža već potamnjela, odnosno kada je sunce slabije.

Koža namazana maceratom koji se radi od zelenih oraha, mrkve i maslinovog ulja, biće mekana, podatna, nahranjena i zaštićena.

Mrkva je puna beta-karotena, jakog antioksidansa koji štiti kožu od UV zraka. Istraživanja su pokazala da je prirodni beta-karoten puno bolji i zdraviji od sintetskog koji se upotrebljava u mnogim kremama za sunčanje.

Orasi su krcati vitaminom E, takođe jakim antioksidansom neophodnog za zdravu i lijepu kožu, te sadrže izrazito zdrave masnoće, zbog čega djeluju i antikancerogeno.

Maslinovo ulje, zahvaljujući visokom postotku nezasićenih masnih kiselina i vitamina A i E, pomaže u zaštiti od sunca, te vrlo blagotvorno djeluje na osjetljivu kožu.

S obzirom na to da macerat treba odstajati mjesec dana, preporučujemo da ga napravite čim prije kako bi bio spreman kad krenete na more.

Sastojci: 

– 6 zelenih oraha
– jedna veća ili dvije manje svježe mrkve
– maslinovo ulje

Postupak:

1. Orahe raščetvorite i stavite u teglu.
2. Naribajte mrkvu, te zalijte sve maslinovim uljem.
3. Teglu ostavite da odstoji na suncu oko tri nedjelje, te je povremeno protresite.
4. Kada prođu tri sedmice, macerat procijedite i dobijeno ulje spremite u bočicu.

Savjet: Možete upotrijebiti i orahe koji su već malo sazreli, odnosno otvrdnuli, tako da ih jednostavno usitnite čekićem. Čuvate li ulje na hladnom i tamnom mjestu, moći ćete se njime koristiti i sljedeće godine.

NAJNOVIJE ISTRAŽIVANJE: Aktivni sastojci krema za sunčanje ulaze u krvotok

Aktivni sastojci najčešće korištenih krema za sunčanje završavaju u krvotoku u mnogo većem nivou od trenutnih američkih smjernica. Ovo zahtijeva daljnje studije sigurnosti, zaključci su jednog manjeg istraživanja koje su proveli naučnici iz U.S. Food and Drug Administration (Američka administracija za hranu i lijekove, FDA), a prenosi Reuters.

Ovo nije bilo očekivano, jer se mislilo da ova sredstva ostaju na koži s obzirom da su namijenjena za povšinsku zaštitu.

Studija je objavljena u časopisu JAMA, pod naslovom „Effect of Sunscreen Application Under Maximal Use Conditions on Plasma Concentration of Sunscreen Active Ingredients“.

Dizajn studije

Ova studija je mala, na svega 24 dobrovoljaca (12 muškaraca i 12 žena), ali je prva takve vrste, odnosno, prva je u kojoj se istraživao put aktivnih tvari iz sredstava za zaštitu od sunca, te je pokazano kako ove suspstance veoma brzo uđu u krvotok nakon nanošenje sredstva.

Dobrovoljci su podijeljeni u četiri grupe, od kojih je svaka dobila različitu formulaciju za zaštitu od sunca (losion, krema ili jedan od dva različita spreja za zaštitu od sunca). Istraživači su primijenili preporučenu količinu sredstva za sunčanje – 2 miligrama kreme za sunčanje po kvadratnom centimetru kože – na do 75% tijela svakog učesnika.

Sredstva su nanosili četiri puta dnevno u toku četiri dana. Testovi krvne plazme na aktivne tvari iz sredstava za sunčanje (oksibenzon, avobenzon, oktokrilen i u jednom sredstvu ekamsul) su pokazali da je koncentracija ovih tvari plazmi prešla preporučeni prag od 0.5 nanograma po mililitru (ng/mL).

Na primjer, utvrđeno je da je maksimalna koncentracija avobenzona 4 ng / mL i 3.4 ng / mL za dva različita spreja, 4.3 ng / mL za losion i 1.8 ng / mL za kremu. Naučnici nisu naveli proizvode koji su korišteni u studiji.

Šta to znači za nas?

Ova sredstva u obliku sprejeva, mlijeka i krema štite od Sunčevih UVA, a poneka i od UVB zraka, koje oštećuju DNK naših stanica što može rezultirati opasnim formama maligniteta, naročito melanomom. Ova sredstva dokazano štite od pojave ovog tipa maligniteta, međutim, novi nalazi stvaraju strah oko toga šta su sigurne doze zaštitnih sredstva.

Naučnici još ne znaju da li aktivne tvari iz sredstava za sunčanje u detektovanim dozama u krvnoj plazmi predstavljaju rizik po zdravlje. Stoga je potrebno uraditi veće studije koje bi pokazale koje efekte zaista ove tvari imaju u krvotoku, zaključak je naučnog tima koji je sproveo studiju.

Bitno je napomenuti da ovi rezultati nikako ne sugerišu da bismo trebali prestati koristiti sredstva za zaštitu od sunca.

“Demonstracija sistemske apsorpcije iznad FDA-inih smjernica ne znači da su ti sastojci nesigurni”, kazali su dr Robert Califf i dr Kanade Shinkai u uvodu koji je pratio studiju u JAMA.

“Nalazi studije postavljaju mnoga važna pitanja o sredstvima za sunčanje i procesu, kojim industrija ovih sredstava, kliničari, specijalizirane organizacije i regulatorne agencije, procjenjuju koristi i rizike upotrebe ovih sredstava”, dodali su.

David Andrews, naučnik u neprofitnoj zagovaračkoj grupi za zaštitu okoline, pozvao je na temeljno testiranje sastojaka za zaštitu od sunca.

“Godinama se proizvođači sredstava za zaštitu od sunca odupiru zdravorazumskim mjerama sigurnosti za ove sastojke, a sada FDA predlaže da se ti sastojci podvrgnu dodatnim testiranjima kako bi ostali na tržištu”, rekao je Andrews.

Međutim, trgovinsko udruženje kompanija koje proizvode sredstva za njegu istaknulo je ograničenja studije i izrazilo zabrinutost da bi to moglo zbuniti potrošače.

“Kreme za sunčanje u studiji korištene su u “dvostruko većoj količini od one koja bi se primjenjivala u onome što naučna zajednica razmatra u stvarnim uslovima“, izjavila je Alexandra Kowcz, koja je se nalazi na čelu ove grupe.

Međutim, istovremeno, što zbog reklama, što zbog povećanja svijesti o štetnom dejstvu Sunčevih zraka pri prevelikom direktnom izlaganju, počeli smo koristiti i više sredstava za zaštitu nego proteklih decenija. Preporuke za nanošenje su da se ova sredstva nanose i u zimskim mjesecima tj. pri bilo kojem boravku na otvorenom.

Takođe, potrošači, ukoliko im ova studija izaziva zabrinutost, trebaju znati da neki sastojci za zaštitu od sunca ne ulaze u krv i smatraju se sigurnima. Tu spadaju cink oksid i titanijum dioksid – oba su sastojci tzv. mineralnih krema za sunčanje. Takvi proizvodi djeluju tako što reflektuju svjetlost, a ne apsorbujući je kao što to čine hemijske kreme za sunčanje.

Takođe, nanošenje sredstava za zaštitu od sunca nije jedini način sprječavanja tumora kože: ostale mjere uključuju nošenje zaštitne, lagane odjeće i boravak u sjeni.