Film kojeg se mnogi sjećaju kao jednog od najljepših Diznijevih ostvarenja, čuvena “Mala sirena”, ovih dana proslavio je 25. rođendan.

“Mala sirena” reditelja Rona Klementsa i Džona Muskera je prvi hit koji se pojavio iz Diznijeve produkcije, poslije uspješne “Uspavane ljepotice” iz 1959. godine.

Duboko ispod mora kralj Triton, vladar okeana, spustio se u arenu da bi uživao u koncertu koji je pripremio rak Sebastijan, a u kojem nastupaju sve njegove kćerke. Kada koncert počne, publika ostaje zatečena pošto se ustanovi da se Tritonova najmlađa kćerka Arijel nije pojavila. Sirena tinejdžerka je za to vrijeme bila sa svojim drugarom, ribom Flaunderom, istraživajući potonuli brod i skupljajući ljudske predmete. Pošto se rasijana Arijel sjetila da je propustila koncert, požurila je kući da bi se izvinila ocu, koji ljut naređuje raku Sebastijanu da je prati i čuva od nevolja.

Ubrzo poslije toga izbija oluja i jedan brod tone. Arijel spašava čovjeka sa broda, princa Erika i zaljubljuje se u njega. Zbog njenog čudnog ponašanja Triton pritišće Sebastijana, koji mu otkriva istinu – da se sirena zaljubila u čovjeka. Ljuta Arijel u brzopletosti odlazi kod vještice Ursule i sa njom sklapa dogovor da je pretvori u ljudsko biće, ali pod uslovom da se odrekne svog anđeoskog glasa. Princ mora da se zaljubi u nju u roku od tri dana. Ukoliko se to ne desi, ona će postati Ursulina robinja. Radnja filma se zatim nastavlja na zemlji, pošto se Arijel pretvara u ljudsko biće i pokušava da osvoji Erika. Klements je na ovu ideju došao pošto je u knjižari naišao na istoimenu bajku Hansa Kristijana Andersena. Međutim, Andersenova priča je mnogo tragičnija nego priča o Arijel koja je ostavila neizbrisiv trag u popularnoj kulturi. U Andersenovoj bajci iz 1837. godine Arijel je očarana ne samo princem, već i vječnom dušom koju ljudi posjeduju, što nije svojstveno sirenama. U Andersenovoj bajci ona gubi princa i pretvara se u morsku pjenu, dok u filmu “oni žive srećno i zadovoljno do kraja života”. Klements i Musker su više stvari izmijenili u svom filmu, pa su vješticu Ursulu napravili agresivnijom nego u originalnoj bajci. Nju su stvorili kroz miks Beatris Artur (lik Džoan Kolins iz serije “Dinastija”) i hobotnice. U intervjuu za “Hafington post” objasnili su da je Ursula imala više formi.

– Jedna ideja je bila da je riba-lav, riba list i hobotnica, ali bilo je zaista interesantno gledati šta ona može da uradi sa svojim pipcima, pa smo se odlučili za hobotnicu – objasnili su.

Klements i Musker su rekli i da je sama Arijel prošla više transformacija. U početku je bila veoma slična Andersenovom liku – stidljiva i pasivna. Međutim, željeli su da Arijel predstave kao pravu tinejdžerku, pa su gledali filmove sa djevojkama tog uzrasta, obraćajući pažnju na njihovo ponašanje. Za oba reditelja “Mala sirena” je prije svega priča o odnosu oca i kćerke.

– Iako je ljubavna priča važna, mislim da je odnos otac-kćerka bila ključna stvar – kazao je Musker.

Dodao je da je to priča o tome da roditelji žele najbolje za svoju djecu, ali da se njihove ideje i ideje djece u znatnoj mjeri razlikuju. Pravili su film za sebe, a nadali su se da će se i drugima svidjeti.

Izvor: glassrpske.com