Na tri zaposlena medicinara u javnom zdravstvu Republike Srpske, zaposlenje ima jedan administrativni ili tehnički radnik.

Po ocjeni predstavnika sindikata, ali i Međunarodnog monetarnog fonda, u javnom zdravstvu postoji višak nemedicinskog kadra.

Tako je, po podacima Instituta za javno zdravstvo, na platnim listama javnih zdravstvenih ustanova Srpske prošle godine bilo zaposleno ukupno 13.515 radnika. Od toga, ljekara ima 2.530, medicinskih tehničara sa višom i srednjom stručnom spremom oko 5.500, a administrativnog i tehničkog osoblja čak 3.839. Dakle, 30 odsto zaposlenih u javnom zdravstvu čini nemedicinski kadar.

– To je zaista previše. Nemedicinski kadar je veliki problem i to svi znaju. Kao i u javnim preduzećima, tako je i u zdravstvenim ustanovama gdje se razni ljudi uhljebljavaju – komentar je predsjednika Strukovnog sindikata doktora medicine Miodraga Femića.

Manjak ljekara

Kaže da, s druge strane, ljekara u javnom zdravstvu ima nedovoljno.

– Praksa u Evropskoj uniji je da na 100.000 stanovnika ima 360 ljekara, a kod nas je to daleko manje – navodi on.

Po toj računici, kod nas na 100.000 građana ima oko 216 ljekara, a ako se tome pridodaju i ljekari u privatnim ordinacijama, taj odnos je oko 240.

Ipak, zvanični podaci kažu da je u 2016. godini bilo 39 doktora medicine više nego godinu prije. Ukupan broj ljekara u javnom zdravstvu je u stalnom porastu. Tako ih je 2015. bilo za 12 odsto više nego 2010. godine, a čak 25 odsto više nego u 2005. godini.

Gotovo 40 odsto zaposlenih radnika u javnom zdravstvu radi u domovima zdravlja.

Najteže stanje u Banjaluci

Fond zdravstvenog osiguranja radio je analizu zaposlenih u domovima zdravlja i utvrdili su da imaju gotovo 1.400 viška radnika.

„Najgori“ je Dom zdravlja Banjaluka, koji je lani imao 878 zaposlenih umjesto 700. U dobojskom Domu zdravlja ima 103 viška zaposlenih, u Zvorniku njih 77. Samo Dom zdravlja u Petrovcu se pridržava normativa i standarda Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i ima zaposlenih onoliko koliko je predviđeno.

U domovima zdravlja je zaposleno 5.454 radnika – 4.297 medicinskih i 1.157 nemedicinskih radnika. Prema standardima Ministarstva zdravlja, trebalo bi da radi 3.130 medicinskih i 938 nemedicinskih radnika.

Model

Fond ZO domovima zdravlja finansira usluge zdravstvene zaštite koje pružaju osiguranicima po kriterijumima, a najvažniji je broj osiguranika. Bitno je napomenuti da su osnivači domova zdravlja lokalne zajednice, koje i imenuju rukovodstva tih zdravstvenih ustanova. Ipak, Ministarstvo zdravlja im je ponudilo model koji bi dugoročno pomogao u stabilizaciji njihovog poslovanja.

– Cilj uvođenja trezorskog poslovanja u domove zdravlja je prije svega da novac namijenjen za liječenje pacijenata za to bude utrošen. Takav model bi zaustavio stvaranje nerealnih obaveza i stalo bi se u kraj nedomaćinskom poslovanju i neracionalnom zapošljavanju u pojedinim domovima zdravlja – kažu u Ministarstvu zdravlja.

Ocjenjuju da u zdravstvenim ustanovama u Srpskoj ima dovoljno kadra, napominjući da rukovodioci zdravstvenih ustanova raspisuju konkurse za prijem novih radnika.

– Ministarstvo zdravlja je uvijek prihvatalo zahtjeve za zapošljavanje medicinskog kadra tamo gdje je potrebno. Restriktivnija politika odnosi se na nemedicinski kadar, ali pojedini domovi zdravlja su zapošljavali i mimo saglasnosti Ministarstva – navode u resoru zdravstva.

Od svih rukovodilaca zdravstvenih ustanova očekuju da broj zaposlenih prati i kvalitet usluga za pacijente.

– Na rukovodiocima je da podignu produktivnost rada na viši nivo, a da rad organizuju na najracionalniji mogući način – ističu u Ministarstvu zdravlja.

BROJ ZAPOSLENIH U JAVNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA

Ljekari:                                            2.530

Stomatolozi:                                        235

Farmaceuti:                                         119

Medicinski tehničari (SSS i VŠS): 6.566

Zdravstveni saradnici:                        226

Administracija i tehničko osoblje:  3.839

Ukupno:                                       13.515

Izvor: blicrs