Privrednici u Srpskoj struju plaćaju u prosjeku za 40 odsto više nego domaćinstva.
Posebno se žale mali preduzetnici koji već godinama traža da se cijena industrijske struje koju plaćaju izjednači sa cijenom struje za domaćinstva.
– Mjesečno za struju dajem od 250 do 320 KM što je previše. Pričaju o stimulisanju privrede neka prvo krenu od komunalija – kaže Slavko P. vlasnik manjeg ugostiteljskog objekta iz Banjaluke.
Jovica Bratić, predsjednik Zanatsko preduzetničke komore RS kaže da država preduzetnike, kada treba da odgovaraju za rad tretira kao fizička lica, koja moraju da garantuju ličnom imovinom za poslovanje, a kada plaćaju obaveze onda su za državu pravna lica.
– Apsurdno je da se jedan frizer sa mašinicom za šišanje ubraja u industriju. Na našu inicijativu o smanjenju cijene struje, od Regulatorne komisije za struju RS dobili smo odgovor da bi time Elektroprivreda RS izgubila 15 miliona KM. Država nije spremna da se odrekne tog novca, a time bi se moglo otvoriti još 7.000 preduzetničkih radnji. Hvalimo se da imamo viška struje koju izvozimo drugima, a svoju privredu zakidamo i sputavamo – kaže Bratić.
On ističe da država nema sluha za preduzetnike koji su preopterećni nametima zbog čega ih veliki broj odjavljuje djelatnost i prelazi da radi na crno.
Zbog skupe struje neki privrednici koji su veliki potrošači čak organizuju rad noću kada je struja jeftinija i isplatnije je da plate radnike da rade noću nego visoke račune za struju.
Pero Ćorić, direktor Sektora granskih udruženja u Privrednoj komori RS kaže da su sve komunalne usluge za privrednike skupe.
Na zapadu veliki potrošači imaju popuste odnosno plaćaju nižu cijenu komunalnih usluga što kod nas nije slučaj.
– Kod nas i dalje imamo zaostavštinu iz prošlog sistema kada je privreda plaćala vodu odvoz smeća i struju po pet šest puta više jer su tada uglavnom bila velika državna preduzeća. Danas kada imamo tržišnu ekonomiju logično bi bilo da se svaka usluga koja se koristi više ima manju cijenu – ističe Ćorić.
Za bazen i proizvodnju cijena ista
Pero Ćorič kaže da je neshvatljivo da domaćinstvo koje koristi vodu da, na primjer, napuni bazen plaća manju cijenu nego privrednik koji tu vodu koristi za proizvodni proces i stavranje nove vrijednosti.
