Nemoguće je upotpunosti spriječiti pojavu bolesti plavog jezika i kvrgave kože jer ih prenose vektori, a ptičji grip divlje ptice i domaća perad, kaže Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH.

Pored vakcinacije životinja oboljelih od bolesti plavog jezika i kvrgave kože, te držanje peradi u zatvorenom za vrijeme trajanja migracije divljih ptica i sprečavanja kontakta divljih i domaćih ptica, kontrola prometa je jedna od mjera sprečavanja unošenja ovih bolesti.

“Kancelarija redovno prati situaciju u svijetu i donosi uputstva o zabrani uvoza pošiljaka kojima se navedene bolesti mogu unijeti. Bitan segment predstavlja i osviještenost vlasnika životinja o potrebi za sprovođenjem pojačanih mjera biosigurnosti, sprečavanja kontakta životinja sa drugim životinjama nepoznatog statusa i obavezno prijavljivanje sumnje na pojavu bolesti“, ističe Kalaba.

Kaže da od blagovremene prijave sumnje na pojavu bolesti zavisi brza primjena propisanih mjera kojima se sprečava dalje širenje bolesti.

NN:  Poslije Prijedora i Sarajeva, možemo li očekivati nova žarišta ptičjeg gripa u BiH?

KALABA: S obzirom na to da pojedine evropske zemlje i dalje prijavljuju nove slučajeve ove bolesti, ne može se isključiti mogućnost utvrđivanja novih slučajeva, naročito s obzirom na to da bolest prenose divlje ptice čija migracija još traje.

NN: Da li bolesti kao što su plavi jezik i ptičji grip postaju sve učestalije na području BiH?

KALABA: Pojava navedenih bolesti ne odnosi se samo na BiH, nego na region, odnosno u slučaju ptičjeg gripa na cijelu Evropu. Potrebno je naglasiti da u BiH pojava bolesti kvrgave kože još nije zabilježena. Povećan broj slučajeva ovih bolesti posljedica je brojnih faktora, a ne mogu se zanemariti klimatske promjene, velike migracije stanovništva, pojačan promet robe i ljudi i slično.

NN: Za suzbijanje ovih bolesti potrebna su značajna sredstva, a pri tome se ne mogu zanemariti ni posljedice. Da li pojave zaraznih bolesti dovode do ozbiljnih ekonomskih gubitaka?

KALABA: Svaka od navedenih bolesti može dovesti do ozbiljne socio-ekonomske štete i upravo to i jeste primarni razlog uvođenja mjera za sprečavanje njihovog unošenja, odnosno mjera za njihovo suzbijanje.

NN: U regionu su sve češći slučajevi salmonele, te prekoračene količine antibiotika u jajima i mesu. Kakva je situacija u BiH?

KALABA: Do sada nije bilo neusklađenih rezultata na rezidue antibiotika. Naime, u sklopu državnog plana, na godišnjem nivou se sprovodi praćenje i kontrola veterinarskih lijekova, kontaminanata i drugih štetnih supstanci u proizvodima životinjskog porijekla. Postoje i propisana pravila za određivanje broja uzoraka za pojedine vrste životinja i proizvoda životinjskog porijekla koji će se kontrolisati na različite supstance pa tako i antibiotike. Kancelarija ima obavezu izvještavanja relevantnih svjetskih organizacija, odnosno Direktorata za zdravlje i potrošače Evropske komisije (DG Sante) najkasnije do 31. marta svake godine o podacima i rezultatima plana za prošlu godinu kao i obavezu dostave plana za tekuću godinu. DG Sante je do sada odobrio Plan praćenja za meso peradi, konzumna jaja, mlijeko, ribu i med. Na osnovu Pravilnika inspekcije BiH i Priručnika granične veterinarske inspekcije u BiH vrši se i monitoring određenih supstanci kao i antibiotika uvoznih pošiljki. Većina Plana monitoringa uvoznih pošiljaka je ispunjena i nije bilo neusklađenih rezultata na antibiotike. Rezultati ispunjenja plana se mogu očekivati krajem marta dok se sakupe i obrade svi podaci o uzetim i analiziranim uzorcima.

NN: Da li u Kancelariji za veterinarstvo ima dovoljno stručog kadra?

KALABA: Kancelarija za veterinarstvo BiH raspolaže stručnim kadrom koji može odgovoriti ovim izazovima, ali kao i u svakom timu mjesta za proširenje stručnog kadra ima. Takođe, Kancelarija za veterinarstvo BiH  raspolaže određenim količinama zaštitne opreme i opreme za neškodljivo uklanjanje oboljelih životinja.

(NN)