Srpski jezik je vrlo bogat riječima kada su u pitanju rodbinski odnosi. Srbi su familijaran narod i koriste termine koji se ne mogu naći i prevesti u jednoj riječi na mnoge druge jezike uključujući i druge slovenske jezike. Neki kao razlog navode da od svih Slovena, Srbi su bili jedini koji su zadržali porodične zadruge čak i tokom 20. vijeka.

Direktni rođački odnosi različite generacije, potomci

Roditelji djeteta, dvije osobe različitog pola (otac i majka), koje kao posljedicu seksualnih odnosa dobijaju potomke – djecu.

Majka – Ženski roditelj djeteta (biološka majka)

Otac – Muški roditelj djeteta (biološki otac)

Očuh – Muž majke za njenu djecu iz prethodnog braka ili veze

Maćeha – Očeva žena njegovoj djeci iz prethodnog braka ili veze

Sin – Muško dijete roditelja

Kćer ili ćerka – Žensko dijete roditelja

Pastorak – Sin očuhove žene ili maćehinog muža iz prethodnog braka ili veze

Pastorka – Kćerka očuhove žene ili maćehinog muža iz prethodnog braka ili veze

Unuk – Sinovljev ili kćerin sin

Unuka – Sinovljeva ili kćerina kćerka

Praunuk – Unukov ili unukin sin

Praunuka – Unukova ili unukina kćerka

Čukununuk – Praunukov ili praunukin sin

Čukununuka – Praunukova ili praunukina kćerka

Bijele pčele – Djeca čukununuka.

Direktni rođački odnosi različite generacije, preci

– 0 – Sin, ćerka
– 1 – Otac, majka
– 2 – Djeda, baba
– 3 – Pradjeda, prababa
– 4 – Čukundjeda, čukunbaba
– 5 – Navrdjeda, navrbaba
– 6 – Kurđel, kurđela
– 7 – Askurđel, askurđela
– 8 – Kurđun, kurđuna
– 9 – Kurlebalo, kurlebala
– 10 – Sukurdol, sukurdola
– 11 – Sudepač, sudepača
– 12 – Parđupan, parđupana
– 13 – Ožmikura, ožmikurka
– 14 – Kurajber, kurajbera
– 15 – Sajkatava, sajkatavka
– 16 – Bijeli orao, bijela pčela

Direktni rođački odnosi, ista generacija

Brat – Sin istih roditelja u odnosu na drugu djecu tih roditelja
Sestra – Kći istih roditelja u odnosu na drugu djecu tih roditelja

Polubrat – brat drugoj jdeci samo po ocu ili po majci
Polusestra – sestra drugoj djeci samo po ocu ili po majci

Bračni rođački odnosi

Stric (Čiča, Čika ili Ćić) je očev brat
Strina je supruga očevog brata – nije u krvnom srodstvu
Ujak je majčin brat
Ujna je ujakova žena – nije u krvnom srodstvu
Tetka je očeva ili majčina sestra
Teča ili tetak je tetkin muž – nije u krvnom srodstvu

Rođački odnosi – prvo koljeno

Rođaci prvog koljena su oni koji imaju istog djedu ili babu, ili oboje. Ako pretpostavimo da roditelji imaju dva sina i dvije ćerke, tada će ta djeca imati sljedeća rodbinska imena:

* sinovac (bratanac, bratić) i sinovka/sinovica (bratanica/bratičina) – Bratov sin ili kći drugom bratu (sestri)

* nećak (netijak) i nećaka (nećakinja) – Sin ili ćerka rođenog brata (Sestrin sin ili kći u odnosu na ujaka, majčinog brata; bratov sin u odnosu na strica, očevog brata)

* sestrić i sestričina – Sin ili kći jedne sestre u odnosu na drugu braću ili sestre

* bratanac ili bratanica – Bratov sin ili kći

* stričević ili stričevna – Dijete jednog brata djetetu drugog brata

*jbratićbratučed, tetkić – Stričev sin; tetkin sin

* rođaković ili rođakovićka – Rođakov sin ili kći

Postoje razne specifičnosti koje se javljaju rjeđe ili češće. Recimo, kad se ožene dva rođena brata za dvije rođene sestre, pa, djeca u braku iz prethodnih brakova što je očigledno novija moda, i drugi slučajevi.

Najčešće se, osim kada je potrebno detaljno objasniti, za srodnike na istom nivou porodičnog stabla kaže jednostavno „rođak“ ili „brat“, odnosno „rođaka“ ili „sestra“. U slučaju da se kaže samo „brat“, odnosno „sestra“, može se dodati da je „od tetke“, „od strica“ itd. u slučaju da je sin/kćerka tetke odnosno strica. U slučaju da se kaže samo „rođak“, tada se uglavnom ne dodaje da li je od strica, tetke isl. ali se često doda da je „prvi“ rođak/rodica, „drugi“ rođak/rodica, u zavisnosti od udaljenosti najbližeg srodnika u porodičnom stablu (npr. prvi rođaci su djeca od dvije sestre ili brata ili sestre i brata, drugi rođaci su djeca od dva prva rođaka, itd.).

Bračni, generacijski odnosi

Svekar je muževljev otac

Svekrva je muževljeva majka

Tast ili punac je ženini otac

Tašta ili punica je ženina majka

Zet je ćerkin ili sestrin muž

Snaja je sinovljeva, unukova ili bratova žena

Šurak (ponegdje i šurijak) je ženin brat

Šurnjaja je žena ženinog brata

Svastika je ženina sestra

Pašenog, pašanac, svak ili badžo je muž ženine sestre

Svastić, svastičina su sin odnosno ćerka ženine sestre

Djever je muževljev brat

Zaova je muževljeva sestra

Jetrva je žena muževljevog brata

Prijatelj je otac kćerkinog muža ili sinove supruge

Prija je majka kćerkinog muža ili sinove supruge

Ostalo

Posmrče je dijete rođeno poslije očeve smrti.

Posvojče, nahranče, nahranko, nahranka, usvojenik ili usvojenica je usvojeno dijete.

Kopile je dijete kome se ne zna otac. Ova riječ se koristi i u uvredljivom kontekstu.

Siroče je dijete kome su umrli roditelji.

Poznanče ili Požnjak je dijete starijih roditelja.

Kum, kuma su svjedoci bračnom paru na vjenčanju ili djetetu pri krštenju.

Kumče ili kumić je dijete u odnosu na kuma koji ga je krstio.

Nahoče, nahod, nahodnik ili nahotkinja je nađeno dijete.